Zbog prostornih ograničenja i epidemioloških mjera u Tehničkome muzeju Nikola Tesla za najave grupa, molimo, nazovite na telefon
01/4844 050; 01/4881 626,
ili pošaljite mail na: marijo.zrna@tmnt.hr.

Dopušten broj sudionika na predavanjima u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 25.
Dopušten broj sudionika na radionicama u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 10 tijekom jedne radionice.
Snimke i linkovi za online predavanje i prezentacije biti će postavljeni najkasnije do 9. svibnja.

Ovisno o epidemiološkim mjerama na snazi tijekom trajanja Festivala znanosti u prostorima Tehničkog muzeja Nikola Tesla moguće je da će se sve radionice održavati na otvorenom prostoru (u dvorištu Muzeja).

Vidjeti nevidljivo: Istraživanje svijeta pomoću termalne kamere, Iva Odak, Vanja Miljković, Boško Pribičević, Almin Đapo, Ela Ključarić i Lovro Klarić

Datum i vrijeme:
srijeda 26.4.2023., 11:00 - 11:30

Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
Prezentacija

Publika:
7.i 8.razred osnovne škole, 1.razred srednje škole,

Lokacija (prostorija):
Velika dvorana

Detalji

"Vidjeti nevidljivo: Istraživanje svijeta termalnom kamerom" je predavanje i pokazna vježba koja uvodi školarce u fascinantan svijet termalnog snimanja. U ovoj prezentaciji koristit ćemo termalnu kameru kako bismo otkrili toplinske obrasce oko nas koji su nevidljivi golim okom. Istraživat ćemo toplinske potpise svakodnevnih predmeta te pokazati kako se toplinska slika može koristiti u raznim područjima poput medicine, inženjerstva i znanosti o okolišu. Kroz ovo predavanje učenici će steći dublje razumijevanje o važnosti i potencijalnoj primjeni termalnih kamera u našem svakodnevnom životu.

Termalne kamere mogu se koristiti za prepoznavanje varijacija u temperaturama ispod površine Zemlje koje mogu ukazivati na prisutnost praznina ili šupljina. Ovo može biti korisno u geodetskim mjerenjima za lociranje podzemnih struktura ili identificiranje područja gdje tlo može biti nestabilno.

Osim toga, termalne kamere mogu se koristiti za otkrivanje toplinskih anomalija na površini Zemlje, kao što su područja visokog protoka topline ili geotermalne aktivnosti što nam može pomoći kod boljeg razumijevanja geologije i geotermalnog potencijala neke regije.

Također, pomoću termalne kamere možemo izraditi i toplinske karte nekog područja, koje nam mogu pružiti uvid u varijacije površinske temperature i toplinske tokove. Ove karte mogu se kasnije koristiti za identificiranje područja od interesa za daljnje proučavanje, kao što su područja s visokom ili niskom toplinskom vodljivošću.

Termalne kamere mogu se koristiti za otkrivanje varijacija u sadržaju vlage u tlu, što može biti pokazatelj prisutnosti podzemne vode.

Ako želimo pratiti toplinsku aktivnost vulkana, pomoću termalne kamere možemo otkriti tokove lave i drugih vulkanskih obilježja. Te se informacije mogu koristiti za bolje razumijevanje vulkanskih procesa i procjenu potencijalnih opasnosti povezanih s vulkanskom aktivnošću.

Biografija:

Prof.dr.sc. Boško Pribičević, redoviti je profesor u trajnom zvanju na Katedri za hidrografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovao je kao voditelj ili koordinator na preko 170 znanstveno-istraživačkih i stručnih projekata. Godine 2009. izabran je za člana suradnika a od 2015. za redovitog člana Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. Od 2011. godine obnaša dužnost potpredsjednika Hrvatskog povjerenstva za geodeziju i geofiziku HAZU. Zamjenik je predsjednika znanstveno stručnog savjeta za Geotehnički katastar Grada Zagreba od 2015. do danas. Nacionalni je delegat Svjetske geodetske asocijacije (IUG), član je Svjetske asocijacije za geodeziju i geofiziku (IUGG) te Europske geoznanstvene unije. Trenutno obnaša dužnost predstojnika Zavoda za geomatiku. Popis objavljenih radova nalazi se na CROSBI profilu: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/2675.

Prof.dr.sc. Almin Đapo, redoviti je profesor na Katedri za hidrografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od rujna 2018. do rujna 2019. bio je prodekan za znanost i međunarodnu suradnju, a od listopada 2019. obnaša funkciju dekana Geodetskog fakulteta. Aktivno sudjeluje u jednom od najvažnijih strateških projekata hrvatske geodezije: „Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa“ vrijednosti 135 mil.kn. Član je Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, Hrvatske akademije tehničkih znanosti, Geodinamičkog savjeta Grada Zagreba, Hrvatskog geodetskog društva, Zagrebačke udruge geodeta, Hrvatske strukovne udruge eksperata i sudskih vještaka, Svjetske geodetske asocijacije (IUG) i Europske geoznanstvene unije (EGU) te nacionalni delegat u Federation Internationale des Geometres (FIG) u komisiji 4 za hidrografiju. Popis objavljenih radova nalazi se na CROSBI profilu: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/17414.

Doc.dr.sc. Vanja Miljković, docentica je na Katedri za hidrografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu aktivno sudjeluje u radu na više znanstveno-istraživačkih projekata: HRZZ projekt GEOMSAT (2018-2022), INTERREG projekt HR-ITA „Change We Care“ (2019-2022), HIDROLAB - znanstveni projekt na natječaju Ulaganje u znanost i inovacije, Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, te projektu „Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa“. Članica je Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, International Society of Photogrammetry and Remote Sensing (ISPRS), Hrvatsko-Poljske Znanstvene Mreže (CPSN) i Hrvatskog geodetskog društva. Popis objavljenih radova nalazi se na CROSBI profilu: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/225500.

Dr. sc. Iva Odak, zaposlena je od 2009. godine na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistentica na Zavodu za primijenjenu geodeziju, Katedri za zemljomjerstvo. Od 2018. godine, kao poslijedoktorandica sudjeluje u izvođenju nastave (predavanja, projektantske i terenske vježbe), te je komentorica je na više diplomskih radova. Sudjeluje u izradi više stručnih projekata i elaborata u svojstvu suradnice i koautorice iz područja primijenjene geodezije, te je aktivna istraživačica na projektima: „Razvoj znanstvenog mjeriteljskog laboratorija za geodetske instrumente“ (2013. – 2014.) i „Development of Multipurpose Land Administration System“ (2014. - 2018.). Trenutno je zaposlena kao iskusna istraživačica na projektu „Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa“ na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Zavodu za geomatiku, Katedri za hidrografiju. Članica je Hrvatsko-Poljske Znanstvene Mreže (CPSN) i Hrvatskog geodetskog društva. Sudjeluje na različitim znanstvenim i stručnim domaćim i inozemnim aktivnostima, skupovima i edukacijama. Popis objavljenih radova nalazi se na CROSBI profilu: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/34725.