Zbog prostornih ograničenja i epidemioloških mjera u Tehničkome muzeju Nikola Tesla za najave grupa, molimo, nazovite na telefon
01/4844 050; 01/4881 626,
ili pošaljite mail na: marijo.zrna@tmnt.hr.

Dopušten broj sudionika na predavanjima u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 25.
Dopušten broj sudionika na radionicama u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 10 tijekom jedne radionice.
Snimke i linkovi za online predavanje i prezentacije biti će postavljeni najkasnije do 9. svibnja.

Ovisno o epidemiološkim mjerama na snazi tijekom trajanja Festivala znanosti u prostorima Tehničkog muzeja Nikola Tesla moguće je da će se sve radionice održavati na otvorenom prostoru (u dvorištu Muzeja).

Okolišna inteligencija: primjena senzora i digitalnih alata u svrhu boljeg upravljanja okolišem i sprječavanja onečišćenja, Dino Bosilj, Vlasta Zanki i Ivana Presečki

Datum i vrijeme:
utorak 23.4.2024., 16:00 - 17:00

Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
Prezentacija

Publika:
7. i 8. razred osnovne škole i srednja škola

Lokacija (prostorija):
Velika dvorana

Detalji

Okolišna inteligencija odnosi se na sposobnost prikupljanja, analize i dobivanje informacija o okolišu kako bi se pojednostavnilo razumijevanje složenosti ekoloških sustava, kao i društvenih, ekonomskih i političkih čimbenika koji utječu na njih. Najjednostavnije rečeno, okolišna inteligencija je korištenje algoritama strojnog učenja, drugih algoritama umjetne inteligencije (AI), senzora i sustava nadzora kako bi se dobili podaci u stvarnom vremenu o uvjetima okoliša poput kvalitete zraka ili vode, podaci o drugim procesima koji utječu na okoliš te kako bi bilo moguće modelirati, predvidjeti i kontrolirati sustave okoliša.

2) Jedan od procesa koji je također vezan uz zaštitu okoliša je i proces biosušenja komunalnog otpada. Cilj procesa biosušenja je ukloniti što je moguće više vode iz otpada, a čemu pridonosi toplina oslobođena aerobnom razgradnjom otpada. Za optimalno odvijanje ovog procesa u laboratorijskim uvjetima, bioreaktorska ćelija opremljena je senzorima baziranim na Arduino sustavu kako bi bilo moguće pratiti određene parametre poput temperature, vlažnosti, razvitak plinova i dr., a koji su bitni za proces biosušenja. Na ovaj način pomoću inteligencije, tj. pomoću Arduino senzora omogućeno je lakše i kontinuirano prikupljanje podataka, a smanjenja je i potreba za prisutnošću  čovjeka prilikom provođenja pokusa.

3) Treći dio predavanja se odnosi na digitalno praćenje i analizu podataka o potrošnji energije kao i unutarnjih parametara kvalitete zraka. Kako bi se smanjio štetan utjecaj na okoliš i klimatske promjene uslijed potrošnje energije (prvenstveno fosilnih goriva) jedna od ključnih početnih aktivnosti je kontinuirano praćenje potrošnje energije kroz uvođenje sustava gospodarenja energijom. Razvoj digitalnih tehnologija omogućio nam je da potrošnju možemo pratiti na dnevnoj, satnoj ili 15 min razini kroz niz računalnih programa, a što nam nadalje otvara mogućnosti da kroz napredne sustave automatizacije i digitalne alate bolje upravljamo sustavima u zgradama ili industriji koji se transformiraju u pametne sustave te da kroz smanjenje potrošnje energije smanjimo štetan utjecaj na okoliš. Praćenjem i analizom podataka unutarnjeg okoliša koje bi kontinuirano trebali pratiti, što podrazumijeva praćenje unutarnje temperature, relativne vlažnost, koncentracije CO2, također možemo osigurati bolje upravljanje i smanjenje potrošnje energije ali i zdraviji unutarnji okoliš i dobrobit za čovjeka koji preko 85% vremena provodi u zatvorenim prostorima koji se griju, hlade ili ventiliraju. Mjere gospodarenja energijom jedan su o preduvjeta provođenja zelene tranzicije te sagledavanja našeg utjecaja na okoliš.

Biografija:

Dino Bosilj, inženjer okoliša,  je doktorand na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu i radi kao asistent na znanstveno-istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“. Njegova istraživanja uglavnom se temelje na biosušenju otpada. Također je Backend developer, a slobodno vrijeme provodi programirajući.

 

Doc.dr.sc. Vlasta Zanki, dipl.ing.stroj.

Diplomirala na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu  Magistrirala 2002. na Kungliga Tekniska Högskolan – KTH u Stockholmu te na istom fakultetu doktorirala 2006 godine na Zavodu za energetiku u području gospodarenja energijom i energetske učinkovitosti u zgradama turističke namjene. Certificirani je međunarodni konzultant za uvođenje zelenog certifikata za zgrade i urbane kvartove DGNB.

Od 1998. do 2007. godine radila je kao znanstveni novak na Katedri za toplinsku i procesnu tehniku, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, dok je nakon toga bila zaposlena u Programu Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) te od 2006. do 2008. godine radila kao nacionalni konzultant za KGH sustave, a nakon toga od 2008. do 2012. godine kao voditeljica Programa Vlade RH “Dovesti svoju kuću u red” kroz nacionalni projekt “Poticanje energetske učinkovitosti u RH”. Od svibnja 2012. do travnja 2019. godine bila je direktor tvrtke HEP ESCO d.o.o., nakon toga dvije godine na poziciji pomoćnika direktora u istoj tvrtki. Od rujna 2021. zaposlena je kao docent na Geotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Od prosinca 2020. je predsjednica Upravnog odbora Hrvatskog Savjeta za zelenu gradnju. Sudjelovala je u osnivanju Hrvatske udruge za rashladnu, klima tehniku i dizalice topline. Posvetila je svoju karijeru razvoju i implementaciji učinkovitih, zelenih i pametnih inovativnih sustava i usluga koje doprinose održivom razvoju, kružnom gospodarstvu i zaštiti okoliša naročito u području energetske učinkovitosti i gospodarenja energijom.

 

Ivana Presečki