Zbog prostornih ograničenja i epidemioloških mjera u Tehničkome muzeju Nikola Tesla za najave grupa, molimo, nazovite na telefon
01/4844 050; 01/4881 626,
ili pošaljite mail na: marijo.zrna@tmnt.hr.

Dopušten broj sudionika na predavanjima u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 25.
Dopušten broj sudionika na radionicama u Tehničkom muzeju Nikola Tesla zbog epidemioloških mjera je maksimalno 10 tijekom jedne radionice.
Snimke i linkovi za online predavanje i prezentacije biti će postavljeni najkasnije do 9. svibnja.

Ovisno o epidemiološkim mjerama na snazi tijekom trajanja Festivala znanosti u prostorima Tehničkog muzeja Nikola Tesla moguće je da će se sve radionice održavati na otvorenom prostoru (u dvorištu Muzeja).

Od ruda do zrakoplova i implantata, Magdalena Jajčinović, Ljerka Slokar Benić, Tamara Holjevac Grgurić i Andreja Carek

Datum i vrijeme:
srijeda 26.4.2023., 12:30 - 13:00

Mjesto održavanja:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
Prezentacija

Publika:
predškolska dob i niži razredi osnovne škole, 5.i 6.razred osnovne škole, 7.i 8.razred osnovne škole, 1.razred srednje škole, djeca s posebnim potrebama

Lokacija (prostorija):
Velika dvorana

Detalji

Rude su prirodni agregati minerala (spojevi u kojima se metali javljaju u prirodi) iz kojih se može dobiti jedan ili više metala odnosno u užem smislu to su sirovine za dobivanje metala. U prirodi su najraširenije sulfidne, oksidne i karbonatne rude. Po postanku, rude mogu biti minerogene (rude metala i nemetala), organogene, tj. zoogene (vapnenci, neki fosfati) i fitogene (ugljen). Rezerve titana na svijetu su vrlo velike. U zemljinoj kori postoji više od 140 vrsta minerala koji sadrže titan, ali postoji samo više od deset vrsta minerala rudarske vrijednosti. Za titan se može reći puno samo iz njegovog imena, koje potječe iz grčke mitologije, a simbolizira snagu i izdržljivost. Titan je vrlo zastupljen u Zemljinoj kori, u mnogim stijenama i sedimentima. Titan se uglavnom nalazi u mineralima anataze, brookita, ilmenita, leukoksena, perovskita, rutila i sfena, međutim najviče značenje imaju minerali rutila (TiO2), ilmenita (FeTiO3) i titanita ili sfena (CaTiSiO5). Titan se u narodu naziva „čudo od metala“. Taj naziv „brane“ brojna jedinstvena svojstva koja ga čine idealnim za odabrane primjene u visoko vrijednim industrijama. Danas je veliki potencijal titana kao materijala koji je u potpunosti prepoznat te se područje njegove uporabe svakodnevno proširuje. Najveća prepreka u još široj uporabi je visoka cijena titana. Najvažnija područja primjene titana i njegovih legura su zrakoplovna industrija (za proizvodnju raznih dijelova u avionima te za izradu elisa helikoptera), auto- i moto-industrija (za proizvodnju ispušnih sustava, prigušivača), građevinska industrija, petrokemijska industrija (spremnici nafte, izmjenjivače topline), a posljednjih godina najviše pažnje pridonosi upotreba u medicinskoj industriji (za implantate) zbog svojih izuzetnih svojstava. Osim toga, legure titana sve se više upotrebljavaju i za izradu proizvoda koje koristimo u svakodnevnom životu, kao što su bicikli, sportski rekviziti (reketi), nakit i slično.

Biografija:

Magdalena Jajčinović rođena je 14 ožujka. 1991. godine u Sisku. Nakon završene osnovne i srednje škole upisuje preddiplomski sveučilišni studij Industrijske ekologije na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon završenog predidplomskog studija, 2015. godine upisuje diplomski studij Metalurgije, te 2017. godine stječe akademski naziv magistra inženjerka metalurgije. U rujnu 2021. zapošljava se kao asistent na Metalurškom fakultetu u Sisku na Zavodu za fizičku metalurgiju. Iste godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Strojarstvo, brodogradnja, zrakoplovstvo, metalurgija na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

 

Ljerka Slokar Benić rođena je 1975. godine u Sisku. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem se 2002.g. zapošljava kao znanstveni novak, a od 2021. g. je redovita profesorica. Područje istraživanja joj je vezano za područje fizičke metalurgije, s naglaskom na proučavanje mikrostrukture i njenog utjecaja na mehanička i korozijska svojstva lijevanih i sinteriranih biomedicinskih legura titana. Aktivno sudjeluje na domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima. Stručnu kompetenciju usavršava suradnjom s gospodarskim subjektima iz područja proizvodnje, prerade i primjene metalnih materijala. Aktivna je članica brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih društava. Članica je i uređivačkog odbora međunarodnog časopisa The Holistic Approach to Environment te recenzentica brojnih međunarodnih časopisa.

 

Tamara Holjevac Grgurić rođena je 1971. godine u Zagrebu. Diplomirala je 1995. godine na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te se, nakon diplome, zaposlila kao znanstveni novak na istom fakultetu. Magistrirala je 2001. godine i doktorirala 2006. godine. 2001. godine izabrana je u suradničko zvanje asistenta, a 2006. godine višeg asistenta na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. 2009. godine postala je docent, a 2016. godine izvanredni profesor na Metalurškom fakultetu. 2008. godine izabrana je u znanstveno zvanje znanstveni suradnik, 2011. godine u viši znanstveni suradnik, a 2016. u znanstvenog savjetnika. Na Metalurškom fakultetu izvodila je nastavu na više kolegija na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju, u području kemije i istraživanja materijala. 2021. godine zaposlila se na Hrvatskom katoličkom sveučilištu kao izvanredni profesor, gdje izvodi nastavu u okviru cjeline Kemija, modula Stanice i tkiva, te Biomedicinski materijali na integriranom studiju Medicine. Aktivno sudjeluje u realizaciji domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata te je autor i koautor većeg broja znanstvenih i stručnih radova. Član je udruženja Alloy Phase Diagram International Commision te drugih stručnih društava.

 

Andreja Carek rođena je u Zagrebu. Godine 2002. diplomirala je na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu na kojem je i zaposlena od 2003. g. Magistrirala je 2005. godine, a 2007. položila je specijalistički ispit. Iste godine postaje suvoditeljica tečaja za stručno usavršavanje doktora dentalne medicine. Doktorsku disertaciju obranila je 2009. g. a  2012. godine postaje docent na Zavodu za stomatološku protetiku i kreće s tečajem ”Planiranje fiksnoprotetičke terapije i dijagnostički pristup u estetskoj zoni“ za stručno usavršavanje doktora dentalne medicine. Godine 2020. postaje izvanredna profesorica na Zavodu za stomatološku protetiku. Voditelj je i izvođač na više predmeta na integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju Dentalna medicina, poslijediplomskom doktorskom studiju te poslijediplomskom specijalističkom studiju dentalne medicine. Autor je i koautor većeg broja znanstvenih i stručnih radova te predavač na brojnim međunarodnim kongresima. Tajnik je Hrvatskog društva za stomatološku protetiku HLZa, član upravnog odbora podružnice Zagreb Hrvatskog liječničkog zbora i član brojnih međunarodnih i domaćih stručnih društava.