Program festivala možete preuzeti i u .pdf formatu:
> ZAGREB - program FZ 2023. [.pdf]

Microgreens brokule pri visokoj i niskoj temperaturi: Koji su bogatiji proteinima?, Ivana Šola, Daria Gmižić, Magdalena Litrić i Ena Vilagoš

Datum i vrijeme:
četvrtak 27.4.2023., 12:00 - 13:00

Organizacija:
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18

Vrsta događanja:
Radionica

Publika:
7.i 8.razred osnovne škole, 1.razred srednje škole, 2.,3. i 4.razred srednje škole

Lokacija (prostorija):
Velika dvorana

Detalji:

Microgreens brokule pri visokoj i niskoj temperaturi: Koji su bogatiji proteinima? U sklopu radionice
posjetitelji će se pridružiti timu biologinja u fitokemijskoj analizi ekstrakata klijanaca brokule. Zajedno
će pokusom analizirati koji klijanci sadrže veću koncentraciju proteina, uzgojeni pri sobnoj ili pri visokoj
temperaturi. Nakon pokusa diskutirat će o mogućoj primjeni dobivenih rezultata u industriji i
svakodnevnom životu. Istraživanje učinka visoke temperature (globalnog zagrijavanja) na hranjivu
vrijednost biljaka i posredno, putem prehrane biljnog porijekla, na zdravlje životinja provodi su u sklopu
HRZZ projekta „Indirektni utjecaj globalnog zagrijavanja na fiziološke parametre sisavaca prehranom
biljkama uzgojenim pri visokoj temperaturi (TEMPHYS)“ .

Biografija:

Izv. prof. dr. sc. Ivana Šola
Izv. prof. dr. sc. Ivana Šola radi u Laboratoriju za fitokemiju Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu.
Trenutno je voditeljica 1 istraživačkog HRZZ projekta, 1 bilateralnog njemačko-hrvatskog projekta i 1
HAZU projekta, te suradnica na još 2 istraživačka i 1 infrastrukturnom projektu. Do sada je objavila 27
znanstvenih radova, 1 priručnik, sudjelovala na više od 40 međunarodnih kongresa. Provela je 22
mjeseca na znanstvenom usavršavanju u Njemačkoj. Nekoliko puta bila je voditeljica manifestacije
„Noć biologije“. Predaje i drži praksu iz kolegija „Osnove fitokemije“, „Anatomija biljaka“, „Biljne
bioaktivne tvari“, „Biljke u fitoterapiji“, „Molekularna biologija biljaka“, te vodi Laboratorijsku stručnu
praksu. Mentorica je diplomskih i radova nagrađenih Rektorovom nagradom.

Daria Gmižić, mag. oecol.

Nakon završene Klasične gimnazije, 2015. godine upisujem studij Znanosti o okolišu na Prirodoslovno-
matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te 2021. stječem zvanje magistra struke znanosti o

okolišu. Deveti semestar sam provela na studentskoj razmjeni Erasmus na Sveučilištu u Beču, a tokom

studija obavljala sam stručne prakse na Botaničkom zavodu. Nakon završenog studija, radim kao
pripravnik u firmi Ires Ekologija na studijama, elaboratima i glavnoj ocjeni utjecaja zahvata na okolišu,
a krajem 2021. se zapošljavam na PMF-u kao asistent na Botaničkom zavodu te radim na HRZZ projektu
„TEMPHYS“. Krajem 2022. godine polažem LabAnim tečaj te završavam svoj prvi znanstveni članak koji
je objavljen 2023. godine u znanstvenom časopisu Foods.

Magdalena Litrić, univ. bacc. biol. et chem.
Univ. bacc. biol. et chem. Magdalena Litrić studentica je druge godine diplomskog studija
Eksperimentalne biologije (smjer: Fiziologija i imunologija) Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu. Završila
je preddiplomski sveučilišni studij Biologije i kemije u Splitu. Radila je ljetni semestar 1. godine
diplomskog studija u Laboratoriju za biološke učinke metala na Zavodu za istraživanje mora i okoliša
(Institut Ruđer Bošković) u sklopu kolegija „Laboratorijska stručna praksa“. Trenutno radi diplomski rad
u Laboratoriju za fitokemiju Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu pod mentorstvom izv. prof. dr. sc.
Ivane Šola.

Ena Vilagoš, univ. bacc. biol.
Univ. bacc. biol. Ena Vilagoš upisana je na drugu godinu diplomskog studija Eksperimentalne biologije
modula Fiziologije i Imunobiologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu te trenutno
radi na diplomskom radu u Laboratoriju za fitokemiju fakulteta. Uz diplomski rad sudjeluje na drugim
suradničkim projektima unutar područja te se bavi maloprodajom začina i čajeva u trgovini Harissa.
Ima iskustva s radom u privatnom mikrobiološkom laboratoriju PathCon. Tečno govori engleski jezik
dok korejski i njemački jezik govori na osnovnoj razini.