Meteoreisenfall von Hraschina ili naprosto Hrašćanski meteorit i njegov značaj, Dragan Bukovec i Biserka Radanović-Gužvica

Datum i vrijeme: 
Utorak, 17. travnja 2018. - 10:00 do 17:00
Srijeda, 18. travnja 2018. - 10:00 do 17:00
Četvrtak, 19. travnja 2018. - 10:00 do 17:00
Petak, 20. travnja 2018. - 10:00 do 17:00
Subota, 21. travnja 2018. - 10:00 do 17:00
Prostorija: 
Stalni postav Mineraloško petrografskih zbirki
Vrsta događaja: 
Prezentacija
Publika: 
Opća populacija
Sažetak: 

Hrašćinski meteorit željezni je meteorit koji je 26. 05. 1751. oko 18 sati pao u selu Dumovac, nedaleko Hrašćine. Ispravu o padu meteorita sastavio je generalni vikar Zagrebačke biskupije Vuk Kukuljević 6. kolovoza 1751. Piše u dokumentu da se na nebu u smjeru prema istoku pojavila vatrena kugla koja se, uz tutnjavu nalik topovskoj, rasprsnula u dva komada praćena gorućim tragom (vidi sliku 2), a pri padu na zemlju, tutnjava je bila još jača.

Ovaj događaj i opis samog događaja sigurno spada u Festival znanosti i to u okvir OTKRIĆA jer je kod njega po prvi puta cjelovito opisan pad nekog meteorita, a postao je taj opis i obrazac za bilježenje podataka o padu svih budućih meteorita. Bio je to prvi ikad dokumentiran pad, popraćen zapisnikom, procesijom akademika u njegovu proučavanju i serijom otkrića koja su izmijenila tadašnju astronomsku znanost. Taj je pad, kojem je svjedočio velik broj ljudi, nedvojbeno pokazao da "kamenje može padati s neba". Osim toga Alois von Beckh Widmanstätten na njegovu je ispoliranom prerezu po prvi puta uočio strukturu (lamele - linije različitih nijansi sive boje, željeza i nikla, koji su osnova su za razlikovanje izvanzemaljskoga od zemaljskog željeza) jedinstvenu za željezne meteorite pa se danas njemu u čast te figure nazivaju Widmanstättenove figure.

Biografija: 

Dragan Bukovec rođen je 1956. godine u Čakovcu. Srednju školu i Prirodoslovno matematički fakultet, Geologija, Smjer mineralogija i petrologija, završio je u Zagrebu. Zaposlen je u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju na mjestu muzejskog savjetnika i voditelj je četiri muzejske zbirke; Zbirka meteorita (izvanzemaljske materije), Zbirka metamorfnih stijena, Zbirka magmatskih stijena i Zbirka vezuvskih lava. Zamjenik je ravnateljice Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja, a od 2011. godine „matičar“ je za prirodoslovne zbirke u Republici Hrvatskoj. Član je više profesionalnih i radnih skupina, a autor i koautor je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova, te tridesetak izložbi, kao suradnik ili voditelj sudjelovao je na više desetaka međunarodnih i nacionalnih stručnih i znanstvenih projekata, koautor je više desetaka programa zaštite okoliša; dio vezan uz geologiju i mineralne sirovine, te studija utjecaja na okoliš, a kao koordinator projekta i jedan od autora postava uspješno je završio rad na stalnom postavu mineraloško-petrografskih zbirki Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Permanentno se usavršava u područjima obrade i zaštite prirodoslovne muzejske građe, menađmenta u kulturi GIS-a i RS-.

Biserka Radanović-Gužvica rođena je 1962. godine u Bjelovaru. Stekla je matematičko-informatičko srednjoškolsko obrazovanje i završila studij geologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, smjer mineralogija i petrografija te poslijediplomski studij mineralogije s kristalografijom stekavši zvanje magistre prirodnih znanosti. Zaposlena je u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju na mjestu više kustosice i voditeljica je triju muzejskih zbirki: Sistematske zbirke minerala, Zbirke "Kišpatić" i Zbirke holotipova i kotipova minerala. Pored obrade muzejske građe bavila se analizom brojnosti i podrijetla primjeraka mineraloške i petrološke građe, problematikom osnivanja zbirke znanstveno obrađenih primjeraka minerala i stijena i sustavno prikupljane znanstveno obrađene građe na fakultetima kao potencijalnim muzejskim zbirkama, te istraživanjem znanstvenog i stručnog djelovanja značajnih hrvatskih ličnosti iz područja mineralogije i petrografije. Sudjelovala je u radu na preuređenju stalnog postava mineraloško-petrografskih zbirki Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja kao autorica izložbenih cjelina «Od zbirke do Muzeja» i «Carstvo minerala». Autorica/koautorica je više desetaka znanstvenih i stručnih radova objavljenih u domaćim i stranim časopisima.