Biohakiranje – izazov današnjice, Danijela Poljuha

Datum i vrijeme: 
Utorak, 17. travnja 2018. - 11:00
Prostorija: 
Velika dvorana
Vrsta događaja: 
Predavanje
Publika: 
Opća populacija
Sažetak: 

Putovi do znanstvenih otkrića raznovrsni su. Ima ih brzih i slučajnih, što je izuzetno rijetko, ali do većine se dolazi višegodišnjim mukotrpnim radom velikih grupa unutar rigoroznih znanstvenih sustava. Postoje li potencijalni alternativni putovi do otkrića? Jedan od takvih možda bi mogao biti ‒ biohakiranje. Biohakiranje (engl. biohacking) ili „uradi sam“ (engl. Do-It-Yourself) biologija dio je šireg koncepta tzv. znanosti za građanstvo (engl. citizen science), u području molekularne biologije. Biohakiranje je pojam koji se koristi za rastući društveni trend tzv. kućne biologije, u kojem se pojedinci ili manje organizacije koriste metodama molekularne biologije da bi provodili biološka istraživanja poput znanstvenih ustanova. Sam pojam nastao je po uzoru na računalno hakiranje i njegovi se principi mogu povezati s hakerskom kulturom i etikom. Možemo reći da su biohakeri znanstvenici amateri koji vole eksperimentirati na biološkim modelima – stanicama, tkivima ili sebi samima. S obzirom na dostupnost tehnologije, danas se svatko u vlastitoj kuhinji ili garaži može baviti „uradi sam“ biologijom ili genetičkim inženjerstvom, što znači da svatko od nas može biti biohaker. Znači li to da svatko može genetički modificirati sebe ili druge ljude? Koliko je trend biohakiranja dobar, a koliko opasan? Može li se kontrolirati? Koja se društvena, moralna i etička pitanja vežu uz biohakiranje? Mogu li lude biohakerske ideje dovesti do relevantnih znanstvenih otkrića? Na ovom predavanju moći ćete potražiti odgovore na ta i brojna druga pitanja. Možda će nakon njega i vaša garaža izgledati drukčije…

Biografija: 

Danijela Poljuha zaposlena je kao znanstveni suradnik i voditelj Genetičkog laboratorija u Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču. Završila je studij biologije, smjer molekularna biologija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i magistrirala i doktorirala u području Prirodnih znanosti, polju biologije. Radila je kao istraživač na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč i Centru za istraživanje materijala Istarske županije METRIS u Puli te u više navrata boravila na usavršavanju u Hrvatskoj i inozemstvu. Sudjelovala je u realizaciji brojnih nacionalnih i međunarodnih projekata i objavila više od 50 znanstvenih radova iz područja biologije i biotehnologije. Osnivač je dvaju laboratorija i Biotehničkog odjela istraživačkog centra. Njezin je istraživački interes usmjeren na biljnu genetiku i primjenu molekularnih biljega u zaštiti i očuvanju genetskih resursa u hortikulturi. Osim znanstvenog istraživanja bavi se i popularizacijom znanosti.