Tempus fugit – pismo i njegove mijene, Milica Lukić, Vera Blažević Krezić

Datum: 

srijeda, 26 travnja, 2017 -
17:00 - 17:45

Vrsta događaja: 

Predavanje

Publika: 

2.,3., i 4. raz. SŠ
OP
ST

Sažetak: 

Jeste li znali da pisma – slikovna ili slovna – mogu biti u pubertetu, da kronološko vrijeme utječe na njihov izgled i mijenu, ali da pismo, isto tako, može obilježiti naše poimanje svijeta i vremena? Povijest pisma gramatološka je i grafolingvistička tema koja polazište za razdiobu pisama prepoznaje upravo u kategoriji vremena. Kroz vrijeme otkrivamo i tumačimo pretpismovne (semasiografske) i fonografske pismovne sustave sve do alfabetskoga pisma koje vrijeme upisuje u svoju prirodu. Govorimo dakle o prirodi jezičnoga znaka koja zahtijeva da se sastavnice njegova izraza odvijaju susljedno, jedne iza drugih – kako u vremenu tako i u prostoru. Glagoljica je primjer takvoga alfabetskoga (azbučnoga) sustava koji svoje mijene kroz vrijeme, svoju premreženost vremenom, pokazuje na slikovit, umjetnički dojmljiv način, a njezino je doba puberteta (formativno razdoblje) u najužoj vezi s hrvatskom pismovnom i jezičnom poviješću jer je ono zasvjedočeno upravo na dragome kamenu hrvatskoga jezika – Bašćanskoj ploči. O pismu kroz vrijeme i vremenu u pismu stoga nećemo govoriti samo kroz prizmu gramatologije, grafolingvistike i povijesti hrvatske pismenosti (ponajprije njezine glagoljičke sastavnice) nego ćemo si dopustiti, vođene načelom aktualnosti, i pozivanja na najnovije ostvaraje popularne kulture koji su s vremenom i pismom imali posla – poput filma Dolazak (Arrival) Denisa Villeneuvea iz 2016.

Biografija: 

Prof. dr. sc. Milica Lukić

Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

Lorenza Jägera 9

31000 Osijek

Hrvatska

mlukic@ffos.hr

 

MILICA LUKIĆ redovita je profesorica na Filozofskome fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Na matičnome fakultetu predaje sljedeće kolegije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini: Staroslavenski jezik 1, Staroslavenski jezik 2, Slavenska pisma, Ćirilometodska baština u hrvatskoj kulturi 19. stoljeća, Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskog pisma, Jezična prošlost u sadašnjosti, Metodologija znanstvenoga rada, Akademsko pismo, Srednjovjekovni simboli i njihova značenja i dr. Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost u Cetinju (Crna Gora) predaje Uvod u lingvistiku i Staroslovenski jezik. Dugogodišnjom je predstojnicom Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju, a bila je i voditeljicom Odsjeka za hrvatski jezik i književnost u dvogodišnjemu mandatu – od 2014. do 2016. godine. Autoricom je nekoliko znanstvenih knjiga među kojima je Poveljom uspješnosti (Dani Josipa i Ivana Kozarca, Vinkovci, 2014.) i Zlatnom poveljom Matice hrvatske (Sinj, 2016.) nagrađena knjiga Divanimo, dakle postojimo. Književnojezične i jezičnopovijesne studije (Matica hrvatska – Ogranak Osijek, Osijek, 2014.). Objavila je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova iz paleoslavističke i paleokroatističke te ćirilometodske problematike, a onda i iz problematike hrvatskih i crnogorskih filoloških i kulturnih veza, slavonskoga dijalekta, metodike nastave hrvatskoga jezika i književnosti, književne teorije i povijesti i dr.

 

 

Dr. sc. Vera Blažević Krezić, poslijedoktorandica

Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

Lorenza Jägera 9

31000 Osijek

Hrvatska

vblazevic1@ffos.hr

 

VERA BLAŽEVIĆ KREZIĆ poslijedoktorandica je pri Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Sudjeluje u realizaciji kolegija (vježbe i seminari) Staroslavenski jezik 1, Staroslavenski jezik 2, Slavenska pisma, Ćirilometodska baština u hrvatskoj kulturi 19. stoljeća i Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskog pisma. Dana 18. svibnja 2016. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu uspješno je obranila doktorski rad Jezik Misala Dragutina Antuna Parčića pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Milice Lukić i prof. dr. sc. Matea Žagara. Uz prof. dr. sc. Milicu Lukić suautoricom je jedne znanstvene monografije (Divanimo, dakle postojimo – književnojezične i jezičnopovijesne studije, Matica hrvatska – Ogranak Osijek, Osijek, 2014.), dvadesetak znanstvenih i stručnih te popularnih radova koji su usmjereni na paleoslavističku, paleokroatističku i ćirilometodsku problematiku, slavenska pisma, hrvatsku dijalektologiju, književnoteorijske i književnopovijesne teme te na zavičajnu problematiku (tzv. slavonistika). Od 2014. godine izvodi nastavu fakultativnoga proseminara Jezik i pismo hrvatskih srednjovjekovnih tekstova na Zagrebačkoj slavističkoj školi u Dubrovniku. Na 44. i 45. hrvatskome seminaru za strane slaviste radila je i kao novinarka/urednica mrežnih stranica Škole.

Prostorija: 

Učionica 53