Generacijske razlike u individualnim i društvenim vrijednostima: protek vremena ili kohortni učinak?, Željko Pavić

Datum: 

ponedjeljak, 24 travnja, 2017 -
12:00 - 12:45

Vrsta događaja: 

Predavanje

Publika: 

OP
ST

Sažetak: 

Osobe različite dobi i pripadnici pojedinih dobnih kohorti (baby-boom generacija, generacija X, generacija Y, generacija Z) razlikuju se po vrijednosnim prioritetima, odnosno prihvaćanju određenih individualnih i društvenih vrijednosti (radne vrijednosti, političke vrijednosti, obiteljske vrijednosti, odnos prema medijima i tehnologiji, religioznost itd.). U ovom se predavanju razmatraju navedene razlike te se posebno analiziraju temeljna teorijska i metodološka pitanja koja stoje u pozadini utvrđivanja uzroka navedenih razlika. Naime, moguće je pretpostaviti da se vrijednosne razlike između ljudi starije i mlađe dobi kriju u samom proteku vremena, odnosno u razlikama u iskustvima i prioritetima do kojih dolazi procesom kronološkog starenja. S druge strane, pojedine se generacije razlikuju i po osnovnim sociokulturnim obilježjima u kojima su se razvijale u svojoj formativnoj dobi i koje su ih obilježile u vrijednosnom smislu. Ovaj, kohortni, učinak upravo se i pretpostavlja činom imenovanja pojedinih generacija. Osim dobnog i kohortnog učinka, moguće je pretpostaviti te istraživati i učinke pojedinih razdoblja i konteksta (razdoblja ekonomskih kriza i blagostanja, ratovi i sl.) koji dodatno kompliciraju odnos između dobi i vrijednosnih sustava. U ovom se predavanju iznose osnovne teorijske i metodološke spoznaje iz socioloških istraživanja društvenih vrijednosti, a navode se i istraživački podatci o vrijednosnim sustavima u Hrvatskoj, osobito u kontekstu generacijskih razlika i promjena vrijednosnog sustava mladih.

Biografija: 

Željko Pavić (1974.) docent je na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, gdje trenutačno obnaša dužnost zamjenika pročelnika za znanstvenoistraživačku djelatnost. Diplomirao je i doktorirao sociologiju na Sveučilištu u Zagrebu.  Najvažnija su mu područja znanstvenog interesa sociologija obrazovanja, sociologija znanosti i sociologija religije. Objavio je jednu autorsku i šest uredničkih knjiga, jedan sveučilišni udžbenik te tridesetak znanstvenih i stručnih radova.