200 godina katastra, Miljenko Lapaine i Ivka Kljaić

Datum: 

ponedjeljak, 24 travnja, 2017 -
08:00 - 20:00
utorak, 25 travnja, 2017 -
08:00 - 20:00
srijeda, 26 travnja, 2017 -
08:00 - 20:00
četvrtak, 27 travnja, 2017 -
08:00 - 20:00
petak, 28 travnja, 2017 -
08:00 - 20:00
subota, 29 travnja, 2017 -
08:00 - 20:00

Vrsta događaja: 

Izložba

Sažetak: 

Katastar zemljišta sustavni je pregled podataka o zemljištu na određenom području i o nekim činjenicama vezanima uz zemljište. To je skup grafičkih i pisanih dokumenata u kojima je iskazan određen broj informacija o svakoj točno definiranoj zemljišnoj jedinici (čestici zemljišta, parceli) i o nepokretnim objektima koji se na njoj nalaze.Danas se riječ katastar upotrebljava u mnogo širem značenju i označava svaku sustavnu operaciju koja je usmjerena na osnivanje po službenoj dužnosti nekog popisa nekretnina na određenom području. U praktičnom životu čest je slučaj da se uspostavlja pregled o nekoj vrsti nekretnina s određenim brojem podataka o njoj i da se takav pregled naziva katastrom. Tako osim katastra zemljišta postoji katastar zgrada, šuma, putova, željezničkih objekata, telefonskih, plinskih i drugih podzemnih i nadzemnih vodova, stanova itd. Ipak, svaki od tih oblika katastra temelji se na osnovnim podacima o položaju nekretnine utvrđenom izmjerom i njezinoj oznaci u dokumentima katastra zemljišta.Uspostavljanje pregleda o zemljištu seže u daleku prošlost i zapravo predstavlja začetke ustanove katastra zemljišta. Uređivanje odnosa na zemljištu i raspoređivanje obaveza na prihod od njega vrlo je rano uvjetovalo postojanje pregleda o zemljištu u vlasništvu pojedinca. Prvobitno su pregledi o zemljištu uspostavljani bez točne izmjere, ali to nije pružalo dovoljno sigurnosti o stvarnom stanju posjeda, pa ni o obavezama pojedinca. Zbog toga su mnoge države započele detaljnu izmjeru i procjenu zemljišta ponajprije radi prikupljanja poreza. Na isti način djeluje i svaka nova državna vlast koja raspodjelom i uređenjem zemljišta demonstrira snagu same vlasti u praksi. Na taj način katastar je izraz političke i gospodarske (ne)moći. I prije sustavnih katastarskih izmjera na hrvatskom tlu bila su prisutna pojedinačna nastojanja izrade evidencije nekretnina pojedinih plemićkih obitelji, crkvenih i drugih institucija. Do sada najstariji poznati katastarski plan je plan Malog Stona iz 1359., a najstarija sačuvana zemljišna knjiga je zemljišni katastar Stonskog Rata (Pelješca) i Stona iz 1393/96. Zna se da je prva zemljišna knjiga za područje Stona i Pelješca izrađena 1336. godine, ali nije sačuvana.     Osnivanje tzv. stabilnog katastra zemljišta počelo je nakon proglašenja Carskog patenta od 23. prosinca 1817., kojim je bilo određeno da se odmah pristupi katastarskoj           izmjeri zemljišta i klasiranju tla te izradi katastarskog operata u svim zemljama Austrijske Carevine na čelu koje je bio car Franjo (njemački Franz pa su po njemu                       Franciskanska izmjera i Franciskanski katastar dobili ime). Time je bio obuhvaćen i dio Hrvatske. Ove godine obilježava se 200 godina Patenta o stabilnom katastru, kao         temelja za uspostavu katastra u zemljama tadašnje Austrije, odnosno kasnije Austro-Ugarske Monarhije. Na izložbi posvećenoj toj obljetnici koja će biti postavljena u Galeriji     na 1. katu Geodetskog fakulteta u Zagrebu bit će izloženi katastarski planovi izrađeni u 19. stoljeću.   

Biografija: 

Miljenko Lapaine studirao je matematiku i diplomirao 1976. god. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer teorijska matematika. Poslijediplomski studij iz geodezije, smjer kartografija, upisao je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i završio 1991. obranom magistarskog rada pod naslovom Suvremeni pristup kartografskim projekcijama. Doktorirao je na istom fakultetu 1996. s disertacijom Preslikavanja u teoriji kartografskih projekcija. Redoviti je profesor u trajnom zvanju na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U znanstvenom radu bavi se pretežno primjenom matematike i računalnih znanosti u geodeziji i kartografiji. Sudjelovao je na stotinjak znanstveno-stručnih skupova i objavio velik broj članaka u zbornicima radova i časopisima. Redoviti je član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. Osnivač je i predsjednik Hrvatskoga kartografskog društva te član još nekoliko međunarodnih i domaćih društava. Urednik je časopisa Kartografija i geoinformacije.