Marijan Herak: Točnim vremenom do Mohorovičićevog diskontinuiteta

Datum: 

petak, 28 travnja, 2017 -
18:00 - 19:00

Vrsta događaja: 

Predavanje

Sažetak: 

Veliki hrvatski znanstvenik Andrija Mohorovičić utemeljitelj je gotovo svih geofizičkih disciplina u Hrvatskoj, a najvažnije je doprinose dao u seizmologiji i meteorologiji. U predavanju će se ukratko izložiti njegov životopis te će se prikazati njegovi najznačajniji radovi, među kojima posebno mjesto ima otkriće diskontinuiteta između Zemljine kore i plašta. Otkriće je Mohorovičićevog diskontinuiteta najveći doprinos svjetskoj znanosti objavljen u nekoj hrvatskoj publikaciji i najvažnije otkriće do kojega se došlo u Hrvatskoj. Važnu je ulogu u tome otkriću imala činjenica da je Mohorovičić među prvima u svijetu shvatio važnost poznavanja točnog vremena na seizmološkim potajama. Mohorovičićeve su aktivnosti u vezi s mjerenjem vremena dovele i do osnivanja Službe točnog vremena u Hrvatskoj. Nezaobilazan je i njegov doprinos proučavanju vremena u meteorološkom smislu (kako u hrvatskim, tako i u svjetskim razmjerima), kojim se bavio čitavu prvu polovicu svoje karijere, te ga smatramo i osnivačem suvremenih meteoroloških motrenja i istraživanja u Hrvatskoj. Svojim je doprinosom svjetskoj geofizici Mohorovičić zaslužio da ga se danas smatra jednim od osnivača moderne seizmologije. Njegovo je ime poznato svim znanstvenicima koji se bave njegovom strukom, što je činjenica kojom se mogu podičiti tek izuzetno rijetki pojedinci u svijetu.

Biografija: 

  • Marijan Herak, redoviti profesor u trajnom zvanju na PMF-u, rođen je 1956. godine u Zagrebu. Studij fizike na PMF-u upisao je 1975., diplomirao je 1981., a magistrirao 1985. g. Doktorsku je disertaciju obranio 1991. na Sveučilištu u Zagrebu. Usavršavao se u Njemačkoj, Italiji, SAD-u i Kini.
  • U svome se znanstvenom radu bavi brojnim aspektima seizmologije, pri čemu se posebno ističu studije seizmičnosti Hrvatske, istraživanje svojstava Zemljine unutrašnjosti te radovi s problematikom procjene seizmičke opasnosti i ugroženosti. Predložio je novi postupak lociranja potresa, kao i novu kalibracijsku funkciju za određivanje magnitude površinskih valova. Prvi je u Hrvatskoj odredio žarišne mehanizme za više od 220 najvažnijih hrvatskih potresa. U praksu je uveo i nove postupke procjene anizotropije brzina elastičkih valova i analize koda-valova. Razvio je postupke procjene amplifikacije površinskih slojeva tla, kao i nov način procjene amplifikacije trešnje tla uzrokovane potresom, čime je omogućena realistična i jeftina procjena potresnih sila. Organizirao je i najopsežnije mjerenje dinamičkih svojstava građevina u Hrvatskoj, a baza podataka prigušenja oscilacija zgrada za malu pobudu jedna je od najvećih u svijetu. Autor je karte potresne opasnosti u Hrvatskoj koja je prihvaćena kao temeljni dokument pri primjeni europskih normi za protupotresnu gradnju. Bavi se i povijesnom seizmologijom.
  • Glavni je istraživač na hrvatskim seizmološkim znanstvenim projektima, a sudjelovao je kao suradnik ili voditelj hrvatskog dijela u petnaest međunarodnih projekata. Objavio je 72 znanstvena rada (od toga 43 u časopisima koje navodi Current Contents), 67 radova i priopćenja sa znanstvenih skupova, 2 knjige (kao suurednik), 7 poglavlja u knjizi, te mnoge studije i elaborate. Radovi su mu citirani više od 600 puta. Bio je recenzent četrdesetak radova u poznatim svjetskim časopisima. Idejni je začetnik i jedan od organizatora uređenja memorijalnih prostorija Andrije Mohorovičića na Geofizičkom odsjeku PMF-a. Godine 2016. dobio je nagradu Andrija Mohorovičić, koju Sveučilište u Zagrebu dodjeljuje za znanstvene rezultate, promicanje znanstvene discipline i struke te za prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u području prirodnih znanosti.
  • Dužnosti pročelnika Geofizičkog odsjeka i prodekana PMF-a za međunarodnu suradnju obnašao je u dva mandata, a bio je i predsjednik sveučilišnog Vijeća prirodoslovnog područja. Službeni je predstavnik Hrvatske u Europskoj seizmološkoj komisiji (ESC). Bio je urednik znanstvenog časopisa Geofizika (1993. – 2003.; danas je član uredničkog odbora) i tajnik Hrvatskog povjerenstva za geodeziju i geofiziku IUGG. Član je Američkog seizmološkog društva. Bio je predsjednik Znanstvenog vijeća za daljinska istraživanja HAZU u dva mandata (do 2016.), a 2006. izabran je za člana suradnika HAZU-a.