Od pijetla do mobitela – kako smo se budili kroz povijest, Vesna Lovrić Plantić

Datum: 

ponedjeljak, 24 travnja, 2017 -
10:30 - 11:30

Vrsta događaja: 

Predavanje

Publika: 

5. i 6. raz. OŠ
7. i 8. raz. OŠ, 1. raz. SŠ
2.,3., i 4. raz. SŠ

Sažetak: 

Nakon što su stoljećima pijetlovi, a kasnije i zvona zornice, upozoravali stanovnike negdašnjih gradova i sela da započinje novi radni dan, od 14. stoljeća pridružuje im se i izbijanje satova s crkvenih i gradskih tornjeva. Nedugo zatim počinju se izrađivati kućni satovi kojima je jedna od prvih dodatnih funkcija zvučno označavanje nekog unaprijed određenog trenutka. Krajem 18. i u prvoj polovini 19. stoljeća u velikom se broju izrađuju putni satovi s budilicom. Termin budilica javlja se tek nakon Prvog svjetskog rata (katalog tvrtke Junghans). Njemačke urarske tvrtke (Junghans, Kienzle, Mauthe, Hamburg-Amerikanische Uhrenfabrik...) uskoro postaju vodeći svjetski proizvođači budilica. Krajem drugog milenija Njemačka gubi primat na svjetskom tržištu zbog konkurencije nevjerojatno jeftinih budilica s Dalekog istoka, da bi danas funkciju buđenja preuzeli sveprisutni mobiteli.

Biografija: 

Vesna Lovrić Plantić, povjesničarka umjetnosti, muzejska savjetnica. U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu radi kao voditeljica Zbirke satova. Diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala s temom Stilske osobine u razvoju oblikovanja kućnih satova s posebnim osvrtom na hrvatsku kulturnu baštinu (2006.). Autorica je većeg broja studijskih izložbi. Koncipirala je i realizirala studijski postav zbirke satova u stalnom postavu MUO (1995.). Objavila je četiri knjige: Džepni sat - The Watch (1998.), Budilica - The Alarm Clock (2001.), Udomljeno vrijeme (2008.), Stoljeće ručnog sata - A Century of the Wristwatch (2014.) te veći broj znanstvenih i stručnih članaka. Autorica je izložbe i kataloga Oblici vremena - Satovi iz zbirke Muzeja grada Rijeke (Muzej grada Rijeke, 2013.). Koordinirala je velike projekte poput projekta Barok u Srednjoj Europi (1991.-1993.), Bidermajer u Hrvatskoj (1997.), Historicizam u Hrvatskoj (2000.). Autorski je sudjelovala u većem broju izložbi i kataloga MUO. Voditeljica je EU projekata Partage Plus (2012.-2014.) i AthenaPlus (2013.-2015.) za Muzej za umjetnost i obrt