Skip to content Skip to navigation

Faust Vrančić Machinae novae (izložba Tehničkoga muzeja, autor: Ivan Halić)

Datum: 
ponedjeljak, 20 travnja, 2015 -
10:0021:00
utorak, 21 travnja, 2015 -
10:0021:00
srijeda, 22 travnja, 2015 -
10:0021:00
četvrtak, 23 travnja, 2015 -
10:0021:00
petak, 24 travnja, 2015 -
10:0021:00
subota, 25 travnja, 2015 -
10:0021:00
Lokacija: 
ZagrebTehnički muzej, Savska 18TM Velika dvorana
Vrsta događaja: 
Izložba
Sažetak: 

U godini kada obilježavamo obljetnicu 400 godina izdavanja knjige Machinae novae (Nove naprave) Fausta Vrančića, Tehnički muzej postavio je 20. travnja 2015. izložbu posvećenu ovom našem izumitelju i konstruktoru koji je živio na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Machinae novae jedno su od najvažnijih djela iz područja tehnike s početka 17. stoljeća. U njemu je Faust opisao 56 raznovrsnih uređaja i tehničkih konstrukcija uz 49 bakropisa velikog formata s komentarima na latinskom, talijanskom, španjolskom, francuskom i njemačkom jeziku. U želji da ovo djelo bude neka vrsta priručnika, Vrančić ovdje uz vlastite donosi i neke manje poznate projekte drugih konstruktora. Projekti su u djelu opisani samo fenomenološki u nedostatku fizikalnih i tehničkih znanja potrebnih za opisivanje ovakvih konstrukcija do kojih je došlo tek u 18. stoljeću. Ovo samo pokazuje kako su daleko bili ispred svog vremena Vrančićevi projekti.

Posjetitelji mogu na izložbi vidjeti 32 crteža iz Machinae novae. Crteži su dio digitalne građe iz Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne sveučilišne knjižnice u kojoj se nalazi jedan od rijetkih originalnih primjeraka knjige Machinae novae. Neki od crteža izloženi su na pokretnoj stiliziranoj replici mlina s pomičnim krovom (M.N. 11). Izloženo je i 10 maketa konstruiranih prema Faustovim crtežima koje je Muzej otkupom pribavio u svoj fundus. Uz repliku Machinae novae izložen je i njegov petojezični rječnik, kao i ostale publikacije. Zanimljiv je i 3D ispis modela padobranca (Homo volans). Muzej u cilju popularizacije našeg prvog hrvatskog inženjera, Fausta Vrančića, ovu izložbu postavlja u tjednu održavanja Festivala znanosti u Tehničkom muzeju.

Biografija: 

Faust Vrančić (lat. Faustus Verantius) najvažniji je hrvatski konstruktor i tehnički pisac na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Rođen je 1551. u Šibeniku. Početno humanističko obrazovanje stječe u Požunu kod svoga strica Antuna Vrančića, uglednog diplomata, humanista, nadbiskupa ostrogonskog i primasa Ugarske, a zatim u Padovi studira filozofiju i pravo. Godine 1575. primljen je u članstvo hrvatske Bratovštine Sv. Jeronima u Rimu. Postavši tajnikom kralja Rudolfa II. godine 1579., Vrančić počinje temeljitije studirati prirodne znanosti i tehniku. Od 1594. do 1598. boravi u Dalmaciji i Italiji, bavi se komparativnom leksikografijom i tiska glasoviti petojezični rječnik (Venecija, 1595.). Godine 1598. od Rudolfa II. dobiva naslov čanadskog biskupa i obavlja dužnosti kraljeva savjetnika za Mađarsku i Transilvaniju do 1605., kad napušta dvor i ulazi u red Sv. Pavla, tzv. barnabita u Rimu. U Rimu istražuje konstrukcije strojeva i arhitektonske probleme, a preko barnabita Giovannija Ambrogia Mazente upoznaje tehničke crteže Leonarda da Vincija, što je rezultiralo najznačajnijim Vrančićevim djelom Machinae novae (Novi strojevi, Venecija, 1615.). U njemu je Vrančić opisao 56 raznovrsnih uređaja i tehničkih konstrukcija uz 49 crteža velikog formata i s komentarima na latinskome, talijanskom, španjolskom, francuskom i njemačkom jeziku. Područje tehnike koje to djelo obuhvaća vrlo je široko. Osnovna je značajka Vrančićevih tehničkih konstrukcija jednostavnost, jasnoća ideja i prikazivanja, odnosno opisivanja. U njemu opisuje uz ostalo satove, razne vrste mlinova, mostove, brodove, a među njima se neki prvi put javljaju u povijesti tehnike, primjerice metalni most, lančani most, a i neki drugi. Najpoznatija konstrukcija često spominjana u tehničkoj literaturi je Homo volans – Leteći čovjek. Faust Vrančić uvijek je u svojim djelima isticao svoju pripadnost i ljubav prema domovini.
Nakon povučenog i mirnog života koji je proveo baveći se svojim izumima, Faust Vrančić umro je u Veneciji 27. siječnja 1617. u 66. godini. Obitelj Vrančić imala je svoj posjed na otoku Prviću, kao i mnogi Šibenčani onog doba, pa je prema Faustovoj želji njegovo tijelo preneseno na otok Prvić i pokopano u crkvi Sv. Marije. Danas se ondje nalazi i Memorijalni centar Faust Vrančić.