Skip to content Skip to navigation

Blaga skrivena u valovima, Bizantska utvrda na V. Sikavcu i Malakologija na tlu Hrvatske u 21.stoljeću

Ronilački klub Sveti Roko Bibinje, Smiljan Gluščević, Alen Petani

Datum: 
Petak, Travanj 11, 2014 -
19:00 to 21:00
Lokacija: 
ZadarKneževa palača Pag
Publika: 
OP
Vrsta događaja: 
Izložba
Sažetak: 

Bizantska utvrda na V. Sikavcu i Malakologija na tlu Hrvatske u 21.stoljeću


https://www.youtube.com/watch?feature=player_detailpage&v=OzeuHzq_VTk

Biografija: 

Alen Petani

Rođen je 28.01.1967. g. u Zadru gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Studij geodezije završio je u Zagrebu te od 1995. g. radi  u struci.  Jedan je od suosnivača tvrtke “NAVIGATOR” koja se bavi geodetsko-katastarskim djelatnostima te praktičnom i inženjerskom geodezijom.

Malakologijom se počeo baviti 1985. godine zajedno s g. Marinkom Šoša. U početku je to uglavnom bio konkiološki pristup proučavanja mekušaca, ali je tokom godina prerastao u ozbiljniji tj. malakološki pristup. Do 1985. g. U Jadranu je do 1985. godine bilo  definiranooko 600 vrsta puževa i školjaka Jadrana, dok ih je danas  više od 1000. Alan Petani, zajedno s g. Jakovom Prkićem iz Splita već godinama radi na determinaciji i prikupljanju novih vrsta za Jadran.Trenutno u bazi postoji preko 30 novih neopisanih vrsta za koje treba zvesti dokazni postupak i objavu u stručnoj literaturi. 


Dr.sc. Smiljan Gluščević

Arheološki muzej Zadar

 

Smiljan Gluščević rođen 09. kolovoza 1952. god. na Filozofskom fakultetu u Zadru je diplomirao arheologiju i povijest.

U Arheološkom muzeju Zadar radi od 1. studenog 1979. godine i prvi je arheolog u Hrvatskoj zaposlen na radnom mjestu podvodnog arheologa. U zvanju muzejskog savjetnika Voditelj je Odjela za podvodnu arheologiju i ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar. U zvanju znanstvenog savjetnika naslovni je docent na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru.

U svojstvu podvodnog arheologa sudjelovao je na mnogobrojnim podmorskim rekognosciranjima i istraživanjima lokaliteta uzduž jadranske obale, od kojih velik broj i sam vodi. Osim velikog broja sitnih intervencija i uviđaja, odnosno kratkih radova bilo na različitim lokalitetima na zadarskom akvatoriju, u akvatoriju Malog mora i Malostonskog kanala, na umaškom akvatoriju, u Sv Jurju kod Senja treba istaknuti istraživanja koja su trajala nekoliko godina. Tu spadaju višegodišnja istraživanja rimskodobne luke u Zatonu kod Zadra, helenističke luke u Resniku kod Trogira, antičkog brodoloma kod Glavata na otoku Mljetu, Prožurske luke na otoku Mljetu, na hridi Čavlin kod Murtera, kod plići Mijoke na otoku Murteru, na otoku Hvaru, luke antičke Isse, luka antičke Narone i antičkog Jadera, luke gospodarskog objekta u Mulinama na otoku Ugljanu, luke u Caskoj na otoku Pagu, luke u Savudrije kod Umaga, luke u Katoru kod Umaga, antičke luke u Novigradu istarskom, istraživanje na Palagruži, višegodišnja istraživanja u koritima rijeka Rude i Cetine u Sinjskom polju i t.d.

Valja istaknuti dugogodišnje istraživanje antičkog brodoloma na Grebenima kod Silbe gdje je, po prvi putu Hrvatskoj, primijenjeno stereo-fotogrametrijsko snimanje digitalnim kamerama jednog podmorskog lokaliteta na Jadranu što je bila osnova za izradu prve 3D slike nekog našeg podmorskog lokaliteta. Isti se postupak primjenjuje i kod istraživanja u antičkoj luci u Zatonu kod Nina, gdje je pronašao treći liburnski brod- tzv. seriliu. Istraživanja te luke svakako su, ne samo u metodološkom smislu, godinama bila daleko ispred ostalih podmorskih istraživanja na Jadranu i svakako najpreciznije vođena istraživanja u hrvatskoj podvodnoj arheologiji.

Najzahtjevniji poduhvat bez sumnje je bilo rukovođenje velikom međunarodnom ekipom u, do sada, najvećoj i najzahtjevnijoj podmorskopj istraživačkoj akciji na Jadranu kada se istraživao položaja kod otoka Lošinja na kojemu je 1999. godine izvađena brončana statua antičkog atleta - Apoxyomena. Upotrijebljenom tehnikom i tehničkim inovacijama to je svakako najveće i najsveobuhvatnije i zasada jedino takvo podmorsko istraživanje u Hrvatskoj.

U tri je navrata 1985., 1994. (drugi put u svojstvu supervizora) te 2002. radio s kolegama iz Slovenije na više podmorskih lokaliteta u slovenskom primorju (Ankaran, Piran, Portorož, Izola i sl.).

Svakako valja spomenuti i istraživanje brodoloma iz sredine 17. st. na Grebenima kod Silbe uz međunarodni tim (Sveučilište u Torunu –Poljska).

Osim u podmorju sudjeluje i u mnogobrojnim kopnenim istraživanjima od kojih valja istaknuti sudjelovanje u petogodišnjem (1981-1985) projektu rekognosciranja i istraživanja Ravnih kotara Arheološkog muzeja Zadar i University of Newcastle upon Tyne iz Velike Britanije. Radi i na istraživanju različitih arheoloških lokaliteta, primjerice u Sinju (u više navrata), Naroni prigodom velikih radova na vodovodu (1985), Visu (Martvilo-1980. god. i Vlaška njiva-1983. god.), Zadru i drugdje, bilo u svojstvu suradnika ili suvoditelja. Samostalno vodi istraživanje dvaju antičkih vila u Benkovcu na položajima Glogovac i Veleševo (1984. i 1986.) kao i antičke vile na Gospodskoj gomili na otoku Ugljanu (1998.). Vodi istraživanje antičke nekropole u Kaljskoj ulici u Zadru (1985.). Osobito mjesto među kopnenim istraživanjima zauzima rukovođenje istraživanjima dosada najveće rimske nekropole istražene u Hrvatskoj s gotovo 900 grobova (1989/90). Godine 1998/99 vodi istraživanja, također u Zadru, na položaju Ulica Polačišće i Petra Svačića kojima su nađeni novi dijelovi rimske nekropole s još 80 grobova. God. 1993. u Novalji na otoku Pagu rukovodi istraživanjem lokacije na kojoj je, po prvi put izvan Istre, utvrđena proizvodnja amfora Dr. 6B.

Tijekom rada sudjeluje na realizaciji brojnih skupnih ili samostalnih izložbi, bez obzira da li se radi o kopnenim ili podmorskim istraživanjima, aktivni je sudionik velikog broja simpozija, kongresa, kolokvija ili savjetovanja kako u zemlji tako i u inozemstvu, a u bibliografiji se nalazi preko stotinu naslova.

Za svo vrijeme rada u Muzeju održao je niz predavanja na brojnim međunarodnim i domaćim skupovima, kongresima i simpozijima, a tako i više predavanja na Odjelima za Povijest umjetnosti i Razrednu nastavu Sveučilišta u Zadru te na više mjesta predavanja za javnost (Zadar, Metković, Umag, Vrgorac, Vlašići itd.) kao i predavanja na Sveučilištu u Ljubljani i u Cankarjevu domu, također u Ljubljani.

Tijekom trideset i tri godine muzeološkog i terenskog istraživačkog rada u Arheološkom muzeju Zadar, osim stručnog, interes Smiljana Gluščevića je bio usmjeren prvenstveno na znanstvenu obradu onoga što je istraživanjima pronašao. U sklopu toga objavio je više od stotinu i deset stručnih i znanstvenih radova u domaćoj i stranoj periodici i zbornicima.

Obavio je preko stotinu i pedeset kraćih ili dužih razgovora za novine, radio ili televiziju. Valja spomenuti emisiju talijanske emisije RAI II u svezi nalaza brončane statue antičkog atlete – Apoxyomena - na otoku Lošinju. Posebno se ističe šest polusatnih emisija koje je Hrvatska televizija pod nazivom „Spašavanje blaga“ snimila o podmorskom istraživanju na Silbi, što je prvi serijal o nekom arheološkom (pa dakle i podvodnom) lokalitetu snimljen u Hrvatskoj.

Član je nekoliko arheoloških društava pa tako Hrvatskog arheološkog društva (HAD), Slovenskog arheološkog društva (SAD), Associazione Internazionale di Archeologia Classica (AIAC), Association internationale pour l'Histoire du Verre (AIHV), European Association of Archaeologist (EAA) i Nautical Archaeology Society (NAS).

Glavni je urednik „Diadore“ glasila Arheološkog muzeja Zadar i član uredništva međunarodne publikacije za podmorsku arheologiju „Archaeologia Maritima Mediteranea“ – An International Journal on Underwater Archaeology“ sa sjedištem u Rimu.

 

U svom znanstvenom radu surađivao je i još uvijek surađuje s niz stručnjaka iz tuzemstva i inozemstva kako arheologa tako i onih iz različitih prirodnih znanosti.

Navodim primjerice arheologe iz Velike Britanije (University of Edinburgh - dr. Jonathan Benjamin), Poljske (University of Torun - dr. Andrzey Pydyn), Njemačke (Museum der Shiffarth u Mainzu - dr. Ronald Bockius), niz stručnjaka iz prirodnih znanosti poput profesora Izumi Nakaia iz Japana (Department of Applied Chemistry, Tokyo University of Science), prof. dr. Jorge E. Spangenberg (Stable Isotopes Laboratory Institute of Mineralogy and Geochemistry) Sveučilišta u Lusani u Švicarskoj, dr.sc Toma Levanića s Gozdarskog inštituta Slovenije u Ljubljani, Antoinette Rast Eicher (Archeotex – Büro für archäologische Textilien) iz Ennenda u Švicarskoj, dr. Katharina Schmidt Ott (Schweizerisches Landesmuseum – Zentrum für Konservierung) u Zürichu u Švicarskoj, mr.sc Miran Erič s Oddelka za arheologijo Filozofske fakultete u Ljubljani, prof.dr. Ericom Fouache, geografom s Universitè de Paris-Sorbonne i t. d.

U Hrvatskoj surađujem sa stručnjacima s Ruđera Boškovića (dr. I. Sondi), Rudarsko naftno geološkog fakulteta u Zagrebu (prof.dr. J.Velić), Geološkog instituta (dr.sc. I. Velić), Tekstilno-tehnološkog fakulteta (prof. dr. R. Čunko i prof. dr. M. Pezelj, prof. dr. D.Katović), Šumarskog fakulteta u Zagrebu (dr.sc. J. Trajković), dr.sc R.Šoštarić iz Botaničkog zavoda PMF-a u Zagrebu , dr.sc. Sanjom Faivre s Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu, dr.sc. Zlatkom Šatovićem s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i t.d.

Aktivno sudjeluje u međunarodnim projektima:

  • „Neothermal Dalmatia“ koji su vodili Arheološki muzej u Zadru (prof.dr. Š.Batović) i University Newcastle upon Tyne (dr.sc. J. Chapmann)

  • „Heritage of Serenissima“ koje su vodila Sveučilišta iz Venecije (Sauro Gelichi), Insbrucka (Konrad Spindler) i Pirana (Mitja Guštin),

  • „From underwater to public attention“ koju je vodio dr. Otto Cichocki s Vienna Institut for Archaeological Science,

  • sudjelujem u projektu „Monitoring and ecology of benthic communities of the Croatian Adriatic“ koji vodi dr.sc Stewart Schultz sa Sveučilišta u Zadru,

  • projektu EU „Tempus“ koji vode prof. dr.sc L. Marušić sa Sveučilišta u Zadru i prof. dr. S. Hill sa Sveučilišta u Plymouthu, u

  • projektu Deucalion (Prehistoric occupation of the european continental shelf , A survey of European submerged landscapes, environment and prehistoric sites using modern ocean technology) unutar Frameprogram 7 EU koji vodi prof. dr.