dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Spolni odgoj u Hrvatskoj: odnos znanosti i svjetonazora nekad i danas

Posted in Sažetak i biografija.

Zdravstveni odgoj u novome školskom programu, posebno modul o spolnom odgoju, izazvao je snažnu reakciju javnosti. Predlagači uvođenja spolnog odgoja navode dobra iskustva drugih zemalja i statistiku o spolnom ponašanju mladih, naglašavajući važnost društvene reakcije u skladu sa stvarnošću. Protivnici ovako zamišljenoga spolnog odgoja fokusiraju se na tri protuargumenta: prvo, tvrde da predloženi program ne sadrži vrijednosno neutralne stavove; drugo, smatraju da su pojedini predlagači moralno kompromitirani; treće, smatraju da je spolni odgoj roditeljska, a ne školska briga. U svome ću izlaganju usporediti današnje rasprave o spolnom odgoju s raspravama iz prve polovine 20. stoljeća o istoj temi. U to vrijeme tek je počinjao prodor socijalno-medicinskih shvaćanja u hrvatsko društvo, a otpori su dolazili iz religijskih, ali i liječničkih krugova koji su socijalizaciju zdravstva vidjeli kao napad na svoju domenu djelovanja. Time će se ispitati utjecaj svjetonazora na korištenje znanstvenih podataka u prilog pojedinog stava.

Martin Kuhar, dr. med., rođen 2. 7. 1984. godine u Slavonskom Brodu, gdje je završio prirodoslovno-matematičku gimnaziju. Nakon gimnazije upisa je studij medicine u Zagrebu koji završava 2008. godine, a poslije toga odrađuje pripravnički staž u Općoj bolnici Sveti Duh. Od 2009. godine zaposlenik je Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti gdje radim kao znanstveni novak-asistent. Trenutno je na trećoj godini poslijediplomskoga doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Područje kojim se bavi obuhvaća povijest medicine i biologije prve polovine 20. stoljeća, ponajprije darvinizam i eugeniku u Hrvatskoj, ali proučavao je i neke teme iz antičke povijesti biologije, posebno Aristotelovu teoriju lokomocije. Doktorsku disertaciju pišem na temu eugenike u hrvatskoj medicini od njenih početaka do kraja Drugoga svjetskog rata.