dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Zeleno svjetlo za bolju budućnost

Posted in Sažetak i biografija.

Stanice oceanske meduze Aequorea victoria, proizvode fluorescentnu zelenu svjetlost izlaganjem UV izvoru zračenja, djelovanjem zelenog fluorescentnog proteina (eng. Green Fluorescent Protein, GFP). Uzrok tome je fluorescencija koja se odvija na fluoroforu, molekuli koja spontano nastaje od tri aminokiseline (serin, tirozin i glicin). Koristi se za označavanje drugih proteina stanica i organizama, a njime se detaljnije proučava i njihova biologija. Znatno se koristi za osvjetljavanje unutar bioloških procesa, poput razvoja stanica u mozgu ili širenja stanica raka. Poigravajući se, znanstvenici su proizveli kunića koji fluorescira zeleno, fluorescirajuće miševe, orhideje, hranu i piće, uključujući i glazure za rođendanske torte. Preinačili su i ribice koje u prisutnosti onečišćivača vode, djelovanjem GFP-a, djeluju kao sustav upozorenja.

2008. godine O. Shimomura, M. Chalfie i R. Tsien osvojili su Nobelovu nagradu za kemiju za otkriće i razvoj GFP-a. U našoj radionici prikazat ćemo ukratko priču o zelenom fluorescentnom proteinu i uz niz zanimljivih i poučnih igara te još mnogočega predočiti i približiti ovu temu.

 

Nikolina Palaić, rođena je u Sisku 21. srpnja 1988. godine. U Petrinji završava osnovnu školu te nastavlja školovanje u Srednjoj školi Petrinja, Opća gimnazija. Upisuje Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te 2012. završava preddiplomski studij Primijenjene kemije izradom završnog rada na temu „Priprava nanokompozita in situ kopolimerizacijom stirena i metilmetakrilata“ pod vodstvom mentorice dr. sc. Elvire Vidović, docent. Trenutno je studentica sveučilišnog diplomskog studija Kemije i inženjerstva materijala. U slobodno vrijeme volontira u Domu za odgoj djece i mladeži Zagreb.

 

Ines Varga, rođena je 10. listopada 1988. godine u Zagrebu. Osnovnu te srednju školu "Zdravstveno učilište" pohađala je u Zagrebu. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, studij Primijenjena kemija, upisuje 2008. godine. Završni rad "Ekstrakcija epikatehina i procijanidina B2 iz čokolade" izrađuje  u Zavodu za analitičku kemiju pod vodstvom mentorice dr. sc. Sandre Babić, izv. prof. i brani ga 2011. godine. Iste godine upisuje sveučilišni diplomski studij Primijenjena kemija, modul Kemija okoliša. Na "Festivalu znanosti" 2011. i 2012. godine, u Tehničkom muzeju u Zagrebu, sudjeluje kao dio tehničke potpore u radionici dr. sc. Danijele Ašperger, doc. "Svjetlost za Teobroma caccao i tama za čokoladu" i "10 najboljih tvari u čokoladi". Sudjeluje u natjecanju za dodjelu Rektorove nagrade 2011./2012. s radom "Sorpcija enrofloksacina na prirodni i modificirani zeolit". Dekanovu nagradu dobiva 2012. godine za navedeni rad.

Petar Žuvela, rođen je 9. svibnja, 1988. godine u Rijeci. Osnovnu i srednju školu završava u Gospiću, nakon koje upisuje Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, studij Ekoinženjerstvo. Pri navedenom fakultetu aktivno sudjeluje u znanosti i nastavi. Odradio je preko 250 norma sati demonstratura, a rezultati njegovog znanstvenog doprinosa predstavljeni su na tri međunarodna znanstvena skupa. 2010. godine dobiva Dekanovu nagradu za izniman znanstveni rad, dok 2011. godine brani završni rad "Razvoj računalnog okružja za optimizaciju ionskih kromatografskih analiza" (mentor: prof.dr.sc. Tomislava Bolanča). Iste godine upisao je diplomski studij Primijenjena kemija i trenutno radi na diplomskom radu "Modeliranje ionskog kromatografskog zadržavanja na temelju QSPR relacija" pod vodstvom doc.dr.sc. Šime Ukića. Aktivno se bavio studentskim aktivizmom, te je tako u razdoblju od 2008. do 2012. godine obnašao mnoštvo funkcija pri Sveučilištu u Zagrebu.