dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Čokolada – njezina dobra svojstva i kako ih odrediti

Posted in Sažetak i biografija.

Čokolada koju konzumiramo ima niz dobrih spojeva, poput bjelančevina, ugljikohidrata, esencijalnih metala (Fe, Ca, Mg), triptofana, anandamida, feniletilamina i flavonoida (teobromin i dr.). Kvaliteta čokolade ne ovisi samo o proizvođaču, već najvećim djelom o sirovinama, a glavna sirovina je kakaovac, koji dolazi iz vrlo specifičnih podneblja. Svako podneblje svojim klimatskim uvjetima i vrstom tla određuje kvalitetu kakaovca, koji se dobiva s drva Teobroma caccao. To je drvo kakaovca koje raste u specifičnom tropskom podneblju s točno doziranim svijetlom na visokim nadmorskim visinama. S vremenom su drvo preselili i u vruću Afriku, no to je utjecalo i na kvalitetu plodova. Kvaliteta kakaovca i čokolada određuje se različitim analitičkim metodama. Na ovoj radionici posjetitelji će moći naučiti i vidjeti kako se provodi priprema uzoraka čokolade za analizu, odnosno kako se određuju karakteristični flavonoidi u čokoladi tankoslojnom kromatografijom.

 

Dr. sc. Danijela Ašperger rođena je 22. prosinca 1973. u Zagrebu. Diplomirala je (1998.), magistrirala (2003.), doktorirala (2007.) i od 2009. godine docent na Fakultetu kemijskoga inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. Na istom se fakultetu zaposlila 1999. godine kao asistent na Zavodu za analitičku kemiju. Područje znanstvenoga interesa su joj analitička kemija, kromatografske metode i određivanje toksičnosti organskih zagađivala u okolišu. Objavila je 36 znanstvena rada. Članica je Hrvatskoga društva kemijskih inženjera – Sekcija za kromatografiju, te Društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkoga studija (AMACIZ). Godine 1997. dobila je Rektorovu nagradu.