dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

„Fresh cut“ voće i povrće – izazov sadašnjosti i budućnosti

Posted in Sažetak i biografija.

Zbog suvremenih uvjeta i tempa života, voće se često nedovoljno konzumira, jer se većina vremena provodi izvan domova, a mnoge vrste voća pa ni povrća nisu jednostavne, praktične i dostupne za konzumaciju na bilo kojem mjestu. Važnost konzumacije voća i povrća naglašava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) još od  2003. godine s ciljem poboljšanja zdravstvenog statusa građana i smanjenja troškova lječenja različitih bolesti koje se razvijaju kao posljedica nepravilne prehrane. Prema preporuci WHO potrebno je na dnevnoj bazi kroz nekoliko obroka konzumirati minimalno 400 g voća i povrća. Navedene preporuke u RH većinom se ne poštuju. U razvijenim zemljama, gdje raste svijest potrošača o važnosti pravilne prehrane, razvijeni su proizvodi tzv. minimalno procesirano voće i povrće (MPViP) koje olakšava konzumaciju voća i povrća te je potražnja takvih proizvoda u stalnom porastu.  MPViP je voće ili povrće spremno za jelo „na licu mjesta“ (eng. ready to eat ili like fresh, kao svježe ili fresh cut, svježe rezano), ono je oprano, očišćeno, narezano, i po potrebi zapakirano u odgovarajuću atmosferu i prikladnu amabalažu koja čuva proizvod i omogućava jednostavnu konzumaciju direkno iz tog pakovanja, a pri tome su sačuvane sve osobine i kvaliteta svježeg voća ili povrća. Međutim, ono je vrlo osjetljivo i pokvarljivo tako da rok upotrebe uglavnom ne prelazi 7 dana. Takvi se proizvodi proizvode u specijaliziranim pogonima koji moraju osigurati maksimalnu higijenu i koliko je moguće spriječiti rast i razvoj mikroorganizama. Hladan lanac od proizvodnje, transporta, distribucije do uvjeta u kojima se čuva u trgovinama od iznimnog je značaja za trajnost ovakvih proizvoda. Nažalost na tržištu RH ti proizvodi su još uvijek nedovoljno poznati i prisutni, pretežito zato što još uvijek prevladavaju neadekvatni uvjeti za distribuciju tako osjetljivih proizvoda dok je u Europi i SAD-u status MPViP bitno drugačiji. Veća zastupljenost MPViP na tržištu stvorila bi uvjete za češću konzumaciju svježeg voća i povrća na mjestima i u trenucima kad se ono uobičajeno ne konzumira. Povećana potrošnja voća i povrća,  uz to što bi bila poticaj razvoju domaće proizvodnje, značila bi primjenjivanje načela pravilne prehrane što bi se zasigurno odrazilo  na poboljšanje zdravstvenog statusa građana.

 

Dr.sc. Branka Levaj rođena je 05. lipnja 1959. godine u Zadru. Diplomirala je 1981. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i diplomirala 1981., magistrirala 1987 i doktorirala 1998. U zvanje redovitog profesora izabrana je 2011. godine. Na PBF-u radi od 1982. godine u Laboratoriju za procese konzerviranja i preradu voća i povrća te od 2003 u funkciji voditelja Laboratorija.

Od listopada 2003. do rujna 2007. bila je prodekan za nastavu na PBF-u, a od 2007. godine obnaša funkciju ECTS-koordinatora i voditeljica je diplomskog studija Prehrambeno inženjerstvo. Sudjeluje u nastavi više predmeta na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju i uz još nekoliko drugih voditelj je predmeta Kemija i tehnologija voća i povrća, Minimalno procesirano voće i povrće, te Osvježavajuća bezalkoholna pića.

Članica je Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Matičnog odbora za biotehničke znanosti i uređivačkog odbora znanstvenog časopisa Food Technology and Biotechnology. 

Od rujna 1988. do veljače 1989, boravila je u SAD-u gdje je radila u Eastern Regional Research Center, Agriculture Research/USDA, Philadelphia kao Cochran stipendist.

Znanstvena aktivnost vezana je uz istraživanje promjena pojedinih sastojaka i svojstava voća i povrća  tijekom zrenja i posebno tijekom prerade u voćni sok ili želirane proizvode. Sastojci i svojstva voća i povrća koji su bili i jesu predmet israživanja su pektinske tvari, biljni pigmenti, tvari arome te antioksidacijska aktivnost. Sva navedena istraživanja bila su većinom vezana uz znanstvene, stručne i tehnologijske projekte, nacionalne i međunarodne, koja su se provodila u Laboratoriju i u njima je sudjelovala bilo kao suradnik ili voditelj (ukupno 15).  Pod njezinim mentorstvom odrađena su 3 doktorska i 1 magistarski rad te više od 70 diplomskih i završnih radova.

Objavila je više od 40 znanstvenih radova, te sudjelovala na više od 40 znanstvenih međunarodnih i nacionalnih skupova s više od 60 priopćenja.