dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

„Super voće“- mit ili stvarnost?

Posted in Sažetak i biografija.

Pod pojmom „super voće“ (eng. superfruits) podrazumijevaju se odabrane voćne vrste značajne nutritivne vrijednosti i antioksidacijskog kapaciteta, privlačnog okusa i arome. Neke od vrsta voća koje se svrstavaju u ovu kategoriju su (acai, aronija, kupina, borovnica, goji bobice, brusnica, crvena naranča,maqui bobice). Navedene vrste voća dobar su izvor vitamina, minerala, fenolnih spojeva, antocijana, vlakana itd. Postavlja se pitanje: što je s ostalim vrstama voća koje češće konzumiramo od spomenutog? Jesmo li svom organizmu nešto uskratili? Jedan od mogućih odgovora mogao bi biti: kategorijom „super voća” razvio se novi marketinški prostor za promicanje općepoznatih ili rijetkih plodova u koje globalna industrija funkcionalne hrane i pića polaže velike nade. Treba istaknuti da u korak sa svjetskim trendovima može ići i naša proizvodnja voća, tako da  se npr. višnja maraska ili neretvanska mandarina po nutritivnom sastavu i biološkoj vrijednosti također mogu svrstati u kategoriju „super voće“, a i mnoge druge voćne vrste. Najvažnije je zapamtiti da svakodnevno treba konzumirati različite vrste voća i bez obzira zvalo se ono „super voće“ ili „samo voće“ naš organizam će nam biti zahvalan.

 

Prof.dr.sc. Verica Dragović-Uzelac diplomirala je 1993., te doktorirala 2003. godine na Prehrambenobiotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u Laboratoriju za procese konzerviranja i preradu voća i povrća, od 1994. godine do danas.Od 2009. godine predstojnica je Zavoda zaprehrambenotehnološko inženjerstvo. Izvodi predavanja iz različitih kolegijia na prediplomskom, diplomskom te doktorskomstudiju. Kao autor i koautor objavila je preko 70 znanstvenih radova, uglavnom iz područja prehrambene tehnologije i nutricionizma te je sudjelovala nabrojnim nacionalnim i međunarodnim skupovima.Od 2005-2006, znanstveno se usavršavala na “University of Natural Resources and Applied Life Sciences-Department of Food Science and Technology u Beču u Austriji.Bila je voditelj brojnih projekata na nacionalnoj razini, te međunarodnog projekta IPA komponenta IIIC „Višnja maraska (Prunus cerasus, var.Marasca) kao sastojak funkcionalne hrane” (IPA 2007/HR/16IPO/001-040302). Bila je voditelj i suradnik pri izradi i implemantaciji brojnih znanstvenih studija i elaborata, tehničko tehnoloških i idejnih projekata. Bila je predsjednica Organizacijskog odbora 7. međunarodnog kongresa prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista. Znanstvena istraživanja kojima se bavi fokusirana su na proučavanje stabilnosti biološki aktivnih spojeva tijekom prerade te proizvodnje funkcionalne hrane iz samoniklog i kultiviranog voća, kao i istraživanja na zaštiti geografskog podrijetla nekih vrsta voća koje se uzgajaju u RH.