dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Nova ležišta plina

Posted in Sažetak i biografija.

Opskrba energijom je neophodna za napredak civilizacije. Iako se većina energetskih strategija temelji na promociji obnovljivih izvora energije, i dalje se većina potreba za energijom zadovoljava iskorištavanjem fosilnih goriva. Među fosilnim gorivima, prirodni plin je energent koji najmanje utječe na okoliš, a njegov udio u energetskoj bilanci raste. Prema predviđanjima, pridobivene količine plina su dostatne za podmirivanje potrošnje narednih 60 godina uz sadašnje stanje rezervi i tehnologije proizvodnje. Navedene rezerve se svrstavaju u kategoriju konvencionalnih rezervi, koje se lako mogu proizvesti i uz prihvatljivu cijenu proizvodnje. Osim konvencionalnih rezervi počinje proizvodnja i iz novih ležišta, tzv. nekonvencionalnih ležišta u koje se ubrajaju slabopropusni pješčenjaci, plin iz šejlova i drugih pretežito pelitnih sedimenata, plin iz dubokih akvifera, metan iz ležišta ugljena i plinski hidrati. Nekonvencionalna ležište prirodnog plina su ležišta iz kojeg se plin ne može proizvoditi u količini koja je ekonomski isplativa, bez izrade horizontalnih ili višekanalnih bušotina te stimulacije masivnim hidrauličkim frakturiranjem.

 

Prof. dr. sc. Daria Karasalihović rođena je 1977. godine u Zagrebu. Klasičnu gimnaziju završila je u Zagrebu 1995. godine, a diplomirala na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2000. Na istom je fakultetu doktorirala 2007. godine gdje predaje kao izvanredna profesorica. Kao autor i koautor objavila je pedesetak znanstvenih i stručnih radova i knjigu «Stoljeće nafte».