dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Energija vjetrova i valova na morima i oceanima

Posted in Sažetak i biografija.

Predavanje će započeti razmatranjem obnovljivih i održivih izvora energije koje pružaju vjetrovi i valovi koji oduvijek postoji oko nas, ne treba je stvarati, nego samo uzimati i iskorištavati odnosno konvertirati u nama korisni rad. Unatoč tome energija vjetrova i valova se danas ne koristi dovoljno a u budućnosti se puno očekuje od nje. Ukratko će se prikazati povijest korištenja energije vjetrova i valova. Za razumijevanje energija vjetrova i valova prikazat će se osnove oceanologije. Potom će se razmotriti fizički aspekti konverzije energije vjetrova i valova u korisni rad. Na osnovi toga će se prikazati postojeći sustavi i sustavi u razvoju od kojih se puno očekuje u budućnosti. Na kraju će se kroz razgovor ocijeniti uspješnost razvoja pridobivanja energije na Oceanima i morima, uključivo i Jadransko more, te kako i gdje u Hrvatskoj naučiti o tome.

Prof. dr.sc. Kalman Žiha diplomirao je 1973. godine na studiju brodogradnje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu godine iz područja osnivanja broda. U Brodogradilištu u tvornici dizel motora u Splitu radio je od 1973. do 1975. godine na primjeni računala u projektiranju, konstrukciji i proizvodnji brodova. Od 1975. do 1990. godine radi u Sveučilišnom računskom centru u Zagrebu kao informatičar u odjelu za istraživanje, nastavu i razvoj. Magistrirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 1978. godine iz područja osnivanja broda. Doktorirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 1989. godine iz područja konstrukcije broda. U radnoj jedinici Institut u Brodograđevnoj industriji u Splitu radio je od 1990. do 1994. godine kao viši stručni suradnik za istraživanje i razvoj novih plovnih objekata. Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu zaposlen je od 1994. a od 2006. godine kao redoviti profesor. Bio je predstojnik Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku od 2004 do 2008). Funkciju voditelja Katedre za gradnju plovnih objekata obnaša od 2008. godine. Znanstveni je urednik časopis Brodogradnja od 2005. godine. Član je stalnog Organizacijskog odbora i urednik je Simpozija teorija i praksa brodogradnje in memoriam Prof. Leopold Sorta od 2002. godine. Član je Hrvatskog društva za Mehaniku HDM, Hrvatskog društva za operacijska istraživanja HDOI, Hrvatskog društva za mehaniku HDM, Hrvatskog društva za simulacijsko modeliranje CROSSIM, Hrvatskog društva za sustave CROSS, Insitute of Electrical and Electronics Engineers IEEE (SAD), American Society of Naval Architects and Marine Engineers SNAME (SAD), New York Academy of Sciences (SAD). Objavio je kao autor ili koautor veći broj radova u međunarodnim znanstvenim časopisima i na međunarodnim znanstvenim skupovima.

Prof. dr. sc. Joško Parunov je diplomirao strojarstvo na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu na smjeru Strojarske konstrukcije u travnju 1992. Magistirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu u lipnju 1996. godine. Doktorsku disertaciju “Prilog matematičkom modeliranju ekstremnog valnog opterećenja brodskih konstrukcija” obranio je  u veljači 2002. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.  Od srpnja 1992. do rujna 1993. godine radio je u INA-Procesnom inženjeringu u Zagrebu, na poslovima projektiranja rafinerijske opreme. Od listopada 1993. do lipnja 1994. godine bio je zaposlen kao znanstveni novak u Brodarskom institutu u Zagrebu. U srpnju 1994. prešao je na Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje je 2008. izabran u znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto izvanrednog profesora. Od listopada 1996. do listopada 1997. godine boravio je na stručnom usavršavanju u klasifikacijskom društvu Bureau Veritas u Parizu, a 2007. godine dva mjeseca je proveo na studijskom boravku u Instituto Superior Tecnico u Lisabonu. Funkciju voditelja Katedre za konstrukciju plovnih objekata obnaša od 2010. godine. Član je izvršnog odbora Hrvatskog društva za mehaniku. Od 2006. godine izabran je za člana Međunarodnog kongresa za brodske i pomorske konstrukcije (ISSC). Od 2008. godine član je Znanstvenog vijeća za pomorstvo (ZVP) pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU). Odbor za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu dodijelio mu je 15. prosinca 2008. godine priznanje za postignuće u u području razvoja visokog obrazovanja i nastave u ak.god.2007./08.  Objavio je kao autor ili koautor veći broj radova u međunarodnim znanstvenim časopisima i na međunarodnim znanstvenim skupovima.