dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Stoljetni i budući međaš kvantne fizike: Bohrov model atoma 1913. – 2013.

Posted in Sažetak i biografija.

Jedan od međaša–izvora epohi kvantne fizike i njenih primjena u 20. stoljeću jest Bohrov model atoma (1913), čiju stoljetnicu obilježavamo u 2013. godini u svijetu, napose u Danskoj (http://www.nba.nbi.dk/bohratom100yrs.html). Bohr je u Rutherfordov planetarni model atoma unio Planckovu i Einsteinovu ideju kvantizacije svojim izvornim postulatima (osnovnim pretpostavkama), te otkrio prvu i uspješnu sliku atoma koja se epistemički (školski) stoljetno zove Bohrov model atoma. Stoljetno nasljeđe modela jamči i u 21. stoljeću njegovu znanstvenu, kao i spoznajno-filozofsku budućnost. Pravi je izvor modelu Bohrova teorija (trilogija)[1] o sastavu atoma i molekula objavljena u Philosophical Magazine 26, 1913. Postulatom stacionarnih staza elektrona u vezanom i dinamičkom modelu (privlačna kulonska sila u gibanju elektrona oko protona–jezgre), vodikov atom ne zrači (ne isijava) energiju. Emisija kvanta elektromagnetskog zračenja (foton) događa se prema postulatu pada (prijelaza, skoka) elektrona iz višeg u niže energijsko stanje atoma. Bohr je kvantno zasnovao atom postulatom kvantizacije: dopuštene su jedino staze po kojima je kutni moment količine gibanja elektrona L kvantiziran tako da poprima vrijednosti jednake cijelom broju od = h/(2p), L = n×, pri čemu je h = 6,626 x 10-34 J×s (33 nulā iza decimalnog zareza) univerzalna Planckova konstanta. Po Bohrovu modelu glavni kvantni broj n kvantizira energiju elektrona, polumjer staze, brzinu elektrona, energiju emitiranog fotona (frekvenciju i valnu duljinu). Bohr je izvrsno uspio objasniti vodikov spektar te poznatu Rydbergovu konstantu, temeljnu za spektroskopiju. Model i danas djeluje kao prikladni fenomenološki alat u mnogim pojavama u fizici, kemiji, biologiji, te kvalitativnoj ad hoc analizi materijala i tragova elemenata čija jezgra nosi naboj Ze (Z = redni broj, e = pozitivni naboj elektrona) u raznim prirodnim ili umjetnim uzorcima.

Nasljeđe teme Bohrovog modela atoma u predavanjima iz fizike na Sveučilištu u Zagrebu jest dugotrajno, provođeno metodološki i epistemički vrlo odgovorno. Autor modela je više nego zaslužio takvu recepciju jer je bio prijateljem razvoja znanosti, nastave i tehnologije u našem sveučilištu, Institutu R. Bošković i JAZU (HAZU). Godinama gimnazijalci maturalne razine u Hrvatskoj te studenti prirodoslovlja ili tehničkih fakulteta na prvoj godini studija Sveučilišta u Zagrebu, doživljavaju "Bohrov model atoma" dragim i popularnim ispitnim pitanjem. Da tako ostane i u budućnosti, autor će u sklopu 11. Festivala znanosti što promiče njezinu budućnost ukratko objasniti Bohrov model atoma i njegove postulate kao ključni događaj u prijelazu njutnovske u kvantnu epohu fizike. U svjetlu 100–te obljetnice, zanemarit ćemo nedostatke modela ili, pak, njegova proširenja. Na tragu vlastitih višegodišnjih predavanja, što reflektiraju i utjecaje sveučilišnih prethodnika, autor će popularizirati neke detalje i ljude povezane s Bohrom.

 

Dr. sc. Tomislav Petković, profesor je fizike u trajnome zvanju u Zavodu za primijenjenu fiziku, gdje predaje razne kolegije na preddiplomskom, diplomskom i doktorskome studiju FER-a. Zaposlen je na FER-u, kontinuirano od 1975. Nastavu fizike prema novom nastavnom planu te bolonjskom modelu što ih je samostalno postavio na PBF-u Sveučilišta u Zagrebu, izvodio od 1991. do 2012. Istražuje i ima doprinose u granama eksperimentalne nuklearne i hipernuklearne fizike lakih i srednjeteš­kih jezgara. Epistemološki obrađuje moderne pokuse na srednjim i visokim energijama, do najvećih u CERN-u. Sudjelovao na 11 svjetskih konferencija u poljima fizike, na 7 iz povijesti i filozofije znanosti, na 7 međunarodnih škola ili radionica iz fizike. Sudjelovao, a više puta organizirao, na 50–tak domaćih znanstvenih ili filozofskih skupova. Napisao šest knjiga, suautor dvaju udžbenika iz fizike. Sudjelovao u slijedu na 4 svjetska kongresa u povijesti znanosti i tehnologije (2001, 2005, 2009) te na 24. iCHSTM-u Manchesteru 2013. (www.ichstm2013.com), kao začetnik i suorganizator simpozija o Boškoviću (S091).

 



[1]Bohr, N., Dr. phil. Copenhagen (1913), “On the Constitution of Atoms and Molecules”, in Philosophical Magazine and Journal of Science, S. 6. Vol. 26, Part I – Binding of electrons by positive nuclei, No. 151 (1 – 25), Part II – Systems containing only a single nucleus, No. 153 (476 – 5 02), Part III – Systems containing several nuclei, No. 155 (857 – 875).