dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Kooperativni sustavi u prometu i transportu

Posted in Sažetak i biografija.

Kooperativni sustavi u prometu i transportu

Kooperativni sustavi u prometu i transportu su sustavi u kojima vozilo bežično komunicira s drugim vozilom, infrastrukturom (prometnica i prateća oprema) te drugim korisnicima (pješaci, VRU i dr.).  U odnosu na postojeće sustave, tehnologija kooperativnih sustava omogućuje dvosmjernu komunikaciju: V2V - vozila s vozilom, V2I – vozilo s infrastrukturom, V2U- vozilo s ostalim korisnicima (npr. VRU), I2U – infrastruktura s ostalim korisnicima (npr. VRU). Ovaj pristup se približava prirodnoj komunikaciji više učesnika u nekom poslu. Kao posljedica, ostvaruje se mogućnost izgradnje socijalne inteligencije. U okviru ove radionice će se pokazati neki od ciljeva projekta „Intelligent Cooperative Sensing for Improved traffic efficiency“. Osim toga, demonstrirati će se virtualni cestovni vlak korištenjem sustava edukativnih robota „Lego Mindstorms“.

Sadko Mandžuka

ŠTO SU KOOPERATIVNI SUSTAVI?

Ramage je definirao kooperativne sustave kao kombinaciju tehnologija, ljudi i organizacija koji olakšava komunikaciju i koordinaciju potrebnu da neka grupa učinkovito obavlja razne djelatnosti za ostvarenje zajedničkog cilja, i kako bi se postigla korist svih njenih članova. Ovaj pristup se približava prirodnoj komunikaciji više učesnika u nekom poslu. Kao posljedica, ostvaruje se mogućnost izgradnje raznih oblika umjetne „socijalne“ inteligencije. Kooperativni sustavi u prometu i transportu su sustavi u kojima vozilo bežično komunicira s drugim vozilom, infrastrukturom (prometnica i prateća oprema) te drugim korisnicima (pješaci, VRU i dr.).  U odnosu na postojeće sustave, tehnologija kooperativnih sustava omogućuje dvosmjernu komunikaciju: V2V - vozila s vozilom, V2I – vozilo s infrastrukturom, V2U- vozilo s ostalim korisnicima (npr. VRU), I2U – infrastruktura s ostalim korisnicima (npr. VRU). Ovaj pristup se približava prirodnoj komunikaciji više učesnika u nekom poslu. Kao posljedica, ostvaruje se mogućnost izgradnje socijalne inteligencije. U okviru ove radionice će se pokazati neki od ciljeva projekta „Intelligent Cooperative Sensing for Improved traffic efficiency“.

Prof.dr.sc. Sadko Mandžuka završio je Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer Automatika. Na istom fakultetu je magistrirao i doktorirao u području teorije upravljanja plovnim objektima. Po završetku studija zapošljava se u Brodarskom institutu u Zagrebu. Od samog početka radi na zadacima istraživanja i razvoja raznih sustava upravljanja plovnim objektima. Radio je kao istraživač, samostalni istraživač, voditelj odjela Razvoj sustava upravljanja te direktora Sektora za upravljanje sustavima i procesima. Danas je stalno zaposlen na Fakultetu prometnih znanosti, Zavod za inteligentne transportne sustave. Predaje na prediplomskom i diplomskom studiju te doktorskom studiju. Učestvovao je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih i razvojnih projekata. Član je Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, Znanstvenog vijeća za promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, IFAC odbora za transportne sustave i vozila (Coordinating Committee on Transportation and Vehicle Systems - Technical Commitee on Marine Systems. Član utemeljitelj je međunarodne asocijacije ITS World Forum te član više inozemnih i domaćih stručnih udruga iz područja inteligentnih sustava, prometa i transporta. Vršitelj je dužnosti predsjednika nacionalne asocijacije ITS – Hrvatska. Dobitnik je godišnje državne nagrade (1997) Ministarstva znanosti i tehnologije i Ministarstva obrane za osobit doprinos na području tehničkih znanosti. Urednik je Engineering Applications Section u međunarodnom znanstvenom časopisu An International Journal of Optimization and Control: Theories & Applications (IJOCTA). Član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa International Journal of Intelligent Transportation Systems Research (Springer) te domaćeg časopisa Ceste i mostovi. Savjetnik je u području upravljanja inovativnim razvojem i razvojem poslovnih procesa kod izlaska inovativnih proizvoda na tržište.

Edouard Ivanjko

AUTONOMNI SUSTAVI U PROMETU I TRANSPORTU

Transportni sustavi postaju sve veći i složeniji. Zahtjeva se transport sve veće količine putnika i dobara uz istodobno ispunjavanja ekoloških, vremenskih i financijskih ograničenja. Cijeli proces transporta se optimira kako bi vrijeme potrebno za transport bilo što kraće i potrebe za skladištenjem dobara bile što manje. Kako bi se ispunili svi navedeni zahtjevi sve se više koriste inteligentni transportni sustavi koji omogućuju primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije. Proces transporta tako postoje proces kojim je moguće upravljati uz primjenu inteligentnih metoda. Time je moguće povećati propusnost postojeće prometne infrastrukture uz razmjerno mala ulaganja ukoliko se iznos usporedi sa iznosom potrebnih ulaganja za proširenje postojeće prometne infrastrukture izgradnjom novih prometnica. Trenutno korišteni prometni upravljački sustavi zahtijevaju stalan nadzor operatera i sposobnost korištenja novih metoda upravljanja ograničena je na znanje operatora. Također je mogućnost komunikacije takvih sustava sa drugim prometnim upravljačkim sustavima ograničena. To predstavlja veliko ograničenje naročito ukoliko se uzme u obzir potreba za intermodalnim transportom koji povezuje više modova transporta (cestovni, željeznički, vodni i zračni) u jednu cjelinu. Danas se u tu svrhu razvijaju autonomni sustavi koji imaju mogućnost autonomnog rada bez operatera. Nadalje, korištenjem osjetila za mjerenje stanja u prometu, metoda za obradu mjerenja i međusobnu komunikaciju sa drugim sustavima takvi sustavi mogu samostalno prepoznati nove situacije te naučiti optimalne načine upravljanja njima. Tako prepoznato i spremljeno znanje je moguće podijeliti sa susjednim upravljačkim prometnim sustavima omogućujući optimalno korištenje prometne infrastrukture uz puno veću kvalitetu. U ovom predavanju biti će prikazan koncept takvih autonomnih sustava te akcija COST TU1102 „Towards Autonomic Road Transport Support Systems“ kao projekt koji okuplja vodeće EU znanstvenike na tom području.

Doc. dr. sc.Edouard Ivanjko rođen je 31.12.1977. godine u Dudelange, Veliko vojvodstvo Luxembourg. Studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu započeo je 1996. godine. Dobitnik je triju plaketa Josip Lončar te brončane plakete Josip Lončar. Primao je stipendiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te jednogodišnju stipendiju tvrtke Pliva d.d.. Diplomirao je 2001. godine s temom „Simulator mobilnih robota“. Od 2001. do 2011. godine radi u Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu u sklopu projekata „Procesna automatizacija“, „Inteligentno upravljanje mobilnim robotima“ te „Upravljanje mobilnim robotima i vozilima u nepoznatim i dinamičkim okruženjima“. Disertaciju pod naslovom „Autonomna navigacija mobilnih robota zasnovana na ultrazvučnim senzorima udaljenosti“ obranio je 2009. godine. Od 2011. godine radi u Zavodu za inteligentne transportne sustave Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Područja njegova znanstvenog interesa su: navigacija autonomnih vozila, simulacija rada inteligentnih sustava, estimacija i predikcija parametara prometnog toka, primjena računalnog vida u prometu te inteligentno upravljanje sustavima korištenjem računala. Trenutno sudjeluje na nacionalnom projektu „Metodologija razvoja integriranih adaptivnih transportno-logističkih sustava“ te djeluje kao lokalni voditelj COST akcije TU1102 "Towards Autonomic Road Transport Support Systems“. Član je KoREMA, IEEE, te Hrvatskog društva za robotiku. Objavio je ukupno 27  stručnih i znanstvenih radova u domaćim te međunarodnim časopisima i konferencijama. U slobodno vrijeme bavi se biciklizmom, plivanjem, osobnim usavršavanjem i

trenira Cro Ryu Ju-Jitsu. Aktivno govori te piše engleski i njemački jezik.

Ivana Ćavar

LOKACIJSKE INFORMACIJE U PROMETU

Kooperativni inteligentni transportni sustavi (engl. Cooperative Intelligent Transport Systems) C-ITS obuhvaćaju napredne tehnologije koje omogućuju vozilima i okolnoj infrastrukturi da razmjenjuju tri osnovne informacije  (o lokaciji, brzini i smjeru) s ostalim korisnicima C-ITSa. Ove informacije se koriste za unaprjeđenje prometnog sustava, ali mogu putem opreme u vozilu pridonijeti optimiziranom upravljanju vozilom (maksimalnu učinkovitost, uštedu energenata i sl.). Problematika lokacije dinamičkih elemenata prometnog sustava, prvenstveno vozila, jedan je od osnovnih izazova C-ITSa. Pitanje lokacije i njene preciznosti obuhvaća globalni i lokalni aspekt, apsolutnu lokaciju elemenata, ali nadasve relativne odnose svih sudionika C-ITS sustava. Stoga se sveprisutna rješenja temeljena na globalnim navigacijskim sustavima, GNSS  (engl. Global Navigation Satellite System)  nalaze pred novim izazovom za čije učinkovito rješavanje će trebati niz inovativnih i naprednih lokacijskih tehnologija.

Doc. dr. sc. Ivana Ćavar rođena je u Dubrovniku, gdje je završila Opću gimnaziju. Svoje je školovanje nastavila u Zagrebu. Na Fakultetu prometnih znanosti 2003. stječe titulu diplomiranoga inženjera prometa (cum laude), te upisuje poslijediplomski znanstveni magistarski studij, a potom i doktorski studij gdje 2010. stječe titulu doktora znanosti obranom teme pod nazivom Predviđanje vremena putovanja u gradskom prometnom sustavu združivanjem prostorno-vremenskih i meteoroloških podataka. Uz studij se dodatno usavršavala u zemlji i inozemstvu. Autorica je dvaju poglavlja u knjigama, izlagala je četiri pozvana predavanja, napisala je devet članaka u znanstvenim časopisima i preko 20 radova objavljenih na međunarodnim konferencijama. Članica je znanstvenog i organizacijskog odbora međunarodnog savjetovanja POWA, udruženja ITE Institute of Transportation Engineers, ITS Croatia, Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta, International Institute of Forecasters. Do sad je sudjelovala na sedam međunarodnih i nacionalnih znanstvenih i istraživačkih projekata. Od 2004. g. je zaposlena na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu gdje i trenutno radi kao docent.

Pero Škorput

VIRTUALNI CESTOVNI VLAK

Inteligentna vozila i inteligentne prometnice omogućuju vozačima drugačije načine prometovanja od onih na kakve smo naviknuti. Virtualni cestovni vlak jedna je od inovativnih usluga koje se nude vozačima i putnicima u cestovnom prometu, primjenom kooperativnih sustav. Za razliku od pravoga vlaka, veza između vozila koja prometuju u virtualnom cestovnom vlaku je komunikacijska. Komunikacijske, senzorske i upravljačke tehnologije ostvaruju nevidljivu vezu između vozila koja se onda ponašaju poput pravog vlaka. Kolona do nekoliko vozila, bez dodatne intervencije vozača, autonomno i na sigurnoj udaljenosti prometuju jedan iza drugog. Takav koncept u prometnom sustavu nudi veliki potencijal poboljšanja protočnosti, smanjenja broja prometnih nesreća,  skraćenja vremena putovanja, povećanja udobnosti te smanjenja potrošnje goriva i emisija CO2.

Mr. sc. Pero Škorput rođen je 18. listopada 1976. u Mostaru, Bosna i Hercegovina. Osnovnu je školu završio u Vrgorcu, srednju elektrotehničku školu u Zadru, smjer elektrotehničar te Fakultet prometnih znanosti, smjer poštanski i telekomunikacijski, gdje diplomira 2002. godine i stječe stručni naziv diplomirani inženjer prometa. Poslijediplomski znanstveni magistarski studij završava 2009. godine na Fakultetu prometnih znanosti. Paralelno uz znanstveni magistarski studij 2007. godine upisuje doktorski studij, koji je u tijeku. Pet je godina radio u ICT–sektoru, a kao djelatnik tvrtke Ericsson Nikola Tesla radi za najveće europske i svjetske telekomunikacijske operatore kao što je Telekom Italia, Rostelekom-Rusia, Sibir Telekom – Rusija, Meditel – Maroko te brojne druge. Godine 2007. izabran je u suradničko zvanje asistenta te se zapošljava na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu pri Zavodu za inteligentne transportne sustave. Autor je i suautor niza znanstvenih i stručnih radova vezanih za područje inteligentnih transportnih sustava. Sudjelovao je na više istraživačko-razvojnih projekata. Kao student je 2001. godine nagrađen Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu. Oženjen je i otac je dvojice sinova.

Ivan Grgurević

ZNAČAJ KOMUNIKACIJA U KOOPERATIVNIM SUSTAVIMA

Potrebe za mobilnošću u svakodnevnom životu dovode do kontinuiranog povećanja prometa koji generira ozbiljne probleme u smislu zagušenja, sigurnosti i utjecaja na okoliš. Međutim, informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) nude nova napredna rješenja za današnje prometne probleme. Općenito, današnje komunikacije predstavljaju okosnicu razvoja inteligentnih transportnih sustava (ITS) odnosno kooperativnih sustava iz sektora prometa. Tijekom posljednjih nekoliko godina, naglasak je na istraživanju inteligentnih vozila koja bežično komuniciraju (npr. WLAN standard IEEE 802.11) jedni s drugima (V2V) i/ili s infrastrukturom (V2I), te s ostalim korisnicima (V2U/I2U, V2X). Takvi kooperativni sustavi potpomognuti informacijskim tehnologijama i mobilnim komunikacijama (npr. DSRC, WiFi, GSM/GPRS/WCDMA, VANET, GPS i dr.) mogu uvelike povećati kvalitetu i pouzdanost dostupnih informacija o vozilima i prometnoj infrastrukturi, kretanju i položaju vozila te prometnom okruženju. Za potrebe razvoja kooperativnih sustava potrebno je prepoznati i utvrditi značaj pojedinih informacijsko komunikacijskih tehnologija.           

Ivan Grgurević, mag. ing. traff., rođen je 7. travnja 1981. godine u Zagrebu. 1999. god. upisuje Fakultet prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu, smjer pošta i telekomunikacije. Tijekom studija bio je aktivan u izvođenju i radu više studentskih programa strukovnih studentskih udruga, a 2004. godine izabran je u 100 najboljih studenata na Sveučilištu u Zagrebu u izvannastavnim aktivnostima "Thinking Today – Creating Tomorrow" u organizaciji AIESEC-a. Tijekom studija primio je više priznanja te Rektorovu nagradu za rad "Model višekriterijskog odlučivanja u funkciji izbora operatora mobilne telefonije u Republici Hrvatskoj" (2003.). Diplomirao je 2004. godine obranivši diplomski rad s izvrsnim uspjehom, te stekao naslov diplomiranog inženjera prometa. Poslijediplomski znanstveni magistarski studij "Tehničko-tehnološki sustavi u prometu i transportu" Fakulteta prometnih znanosti, upisuje 2004. godine. Od 2005. godine zaposlen je kao asistent na Fakultetu prometnih znanosti gdje sudjeluje u izvođenju dodiplomske, preddiplomske i diplomske nastave u području informacijsko komunikacijskog prometa na Zavodu za informacijsko komunikacijski promet te Zavoda za prometno planiranje. Član je Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti (AMAC-FSC), Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta, IEEE, ITS Croatia i član Organizacijskog odbora Ljetne škole integriranog transporta. Od 2007. godine suradnik je na znanstvenom projektu: "Definiranje intermodalnih transportnih koridora višekriterijskim odlučivanjem". U postupku je stjecanja doktorata znanosti na poslijediplomskom doktorskom studiju "Tehnologija prometa i transport". 2011. diplomira s izvrsnim uspjehom na dodiplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti, smjer cestovni promet. Aktivni je istraživač na više međunarodnih projekata (CIVITAS ELAN/FP7, voditelj strukturne mjere 4.4 "Mobility management for large institutions" od 2008. do 2012., te evaluator od 2010. do 2012.; HINT/IPA fund od 2012. i GIFT/IPA fund od 2013.). Sudjelovao je u radu na više znanstvenih i stručnih projekata te istraživačko-razvojnih studija. U autorstvu i koautorstvu objavio je tridesetak znanstvenih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima te zbornicima sa konferencija.

Mario Buntić

DEMONSTRACIJSKI POLIGON: LEGO MINDSTORMS

Od trenutka kada je napravljen prvi automobil prisutan je trend stalnog razvoja i poboljšanja vozila. Današnja vozila su tako veća, komfornija, sigurnija i ekološki prihvatljivija od svojih prethodnika. Vozila su vremenom opremana sve boljim i boljim sustavima pomoći vozaču. To je omogućeno razvojem kvalitetnih i relativno jeftinih osjetila koja mogu pratiti stanje vozača, vozila, okolnih vozila te prepoznavati horizontalnu i vertikalnu signalizaciju prometnice. Razvoj računalne moći dopustio je uporabu sustava koji sami mogu u jednom dijelu upravljati vozilom. Prvi takvi sustavu su bili vezani za automatsku regulaciju brzine vožnje automobila, sprječavanje proklizavanja vozila i sprečavanje frontalnog sudara vozila. Razvoj metoda navigacije, lokalizacije, prepoznavanja uzoraka te umjetne inteligencije doveo je do prvih generacija vozila kojima nije potreban čovjek za upravljačem. Vozilo samo prepoznaje stanje prometne okoline oko sebe i reagira u skladu sa situacijom pri tome dovodeći vozilo do željenog cilja putovanja. Time smo danas dobili prva autonomna vozila. Pri tome čovjek postaje putnik koji se može posvetiti drugim poslovima tijekom vožnje. Današnja autonomna vozila omogućuju njihovo nesmetanu uporabu u jednostavnijim prometnim okolinama kao što su to autoputovi i ruralne sredine dok su u urbanim sredinama još uvijek u eksperimentalnoj fazi. Ovo predavanje dati će kratki pregled današnjih autonomnih vozila. Također će biti demonstrirana tehnologija pod nazivom Convoy Active Safety Technology (CAST) korištenjem Lego Mindtorms kita koja omogućava automatiziranu vožnju u konvoju, slijedeći prvo vozilo u ovom slučaju prvog Lego Mindstorms robota.

Mario Buntić, mag. ing. traff., rođen je 27.11.1985. godine u Ljubuškom u Bosni i Hercegovini. Osnovnu školu pohađa u Međugorju te Čitluku. Studij na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu upisao je 2005. godine. Diplomu prvostupnika i magistra prometa stječe 2009. odnosno 2011. godine. Diplomu prvostupnika prometa stječe s temom „Analiza metoda sprječavanja zagušenja na Internet mreži“, dok diplomu magistra prometa stječe temom „Analiza utjecaja izolacijskih nivoa na višekorisnički rad relacijske baze podataka na primjeru online rezervacije karata“. Nakon završetka studija radi kao vanjski suradnik na kolegijima Baze podataka i Napredne baze podataka. Od 2009. godine pohađa Visoku školu za primijenjeno računarstvo u Zagrebu odnosno preddiplomski studij za programskog inženjera. 2013. godine stječe diplomu prvostupnika primijenjenog računarstva sa temom „Primjena prostorno-vremenskih baza podataka“. Dobio je nagradu na izložbi INOVA mladi 2012. godine u konkurenciji studenti - programska rješenja za rad pod naslovom „Javni servisi građana“. Tokom 2011. godine radi kao razvojni inženjeri u tvrtci SimpleSource d.o.o. Početkom 2012. godine zapošljava se kao asistent u Zavodu za inteligentne transportne sustave Fakulteta prometnih znanosti gdje radi i danas. Područja njegovog znanstvenog interesa su paralelizacija algoritama u transportnoj optimizaciji, inteligentni transportni sustavi i primjena računalnog vida u prometu.  Član je stručne udruge IEEE. Objavio je 2 znanstvena rada na međunarodnim konferencijama.