dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Nove tehnike i tehnologije u istraživanju živih zajednica Jadranskog mora

Posted in Sažetak i biografija.

Danas je biološko istraživanje podmorja gotovo nemoguće provesti bez upotrebe novih tehnika i tehnologija. Razvoj autonomnog ronjenja značajno je doprinio istraživanju organizama i staništa u prirodnom okolišu, no doseg autonomnog ronioca-biologa u podmorju vrlo je ograničen. Dio ograničenja može se prevladati kroz daljinska istraživanja koja već uspješno koristimo u Hrvatskoj i to u sklopu suradnje između različitih institucija i znanstveno-istraživačkih projekata, kao i u sklopu suradnje s kolegama iz susjednih zemalja. Neki od primjera su korištenje geo-referencirane podvodne videografije za praćenje stanja ugrožene morske cvjetnice vrste Posidonia oceanica ili korištenje daljinski upravljane podvodne ronilice za istraživanje dubokomorskih zajednica Jadrana. Ovi uređaji/tehnike nisu ograničeni vremenom pod vodom, a zahvaljujući naprednoj video-tehnologiji osiguravaju slike visoke rezolucije neovisno o dubini. Također zahvaljujući novoj tehnologiji moguće je video i fotografske zapise precizno geo-pozicionirati. Sve to osigurava da se možemo vratiti na isto mjesto te usporediti prethodne i sadašnje snimke, što je neophodno da bi se moglo redovito pratiti stanje bentoskih zajednica u podmorju.

 Doc. dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli

Tatjana Bakran-Petricioli diplomirala je Biologiju s ekologijom 1983. na Biološkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirala je 1989., a doktorirala 1993. u Zavodu za molekularnu biologiju PMF-a u Zagrebu. Od 1986. do danas radi na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, prvo kao asistent-postdiplomant, a kasnije kao viši asistent, a sada kao docent u Zoologijskom zavodu. Od 1986. do danas radi kao suradnik na nizu znanstvenih projekata, a od siječnja 2007. godine do danas samostalno vodi projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske: Istraživanje ugroženih staništa morem preplavljenog krša u obalnom moru Hrvatske. Njena znanstvena djelatnost od 1995. do danas obuhvaća: istraživanje makrozoobentosa čvrstog dna u Jadranu, posebno skupine Porifera; biološke osobitosti ekološki izdvojenih staništa u Jadranu (estuariji, morska jezera, špilje); naselja posidonije; očuvanje biološke raznolikosti Jadrana, klasifikaciju i kartiranje morskih bentoskih staništa, ekologiju bentoskih staništa u Jadranu; dubokomorske bentoske zajednice u Jadranu i njihovu povezanost sa zajednicama u litoralnim špiljama; te biološke indikatore srednje razine mora i njihovo korištenje u procjeni fluktuacije morske razine. Sudjelovala je na četiri međunarodne oceanografske ekspedicije istražujući dubokomorske zajednice u Južnom i Srednjem Jadranu te u južnom Sredozemlju: ekspedicija ARCO 2008. godine u sklopu Programa "Hermes" Europske Unije, ekspedicije ARCADIA 2010. godine i DECORS 2011. u sklopu Programa "Hermione" Europske Unije, te ekspedicija ALTRO 2012./2013. godine u sklopu Programa "CoCoNet" Europske Unije.Do sada je objavila 29 znanstvenih radova. Uz to je još objavila više stručnih i popularnih članaka kao i 3 stručne knjige od kojih se izdvaja Priručnik za određivanje morskih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU (2011.). Kao koautor prezentirala je do sada priloge na 34 međunarodna i 18 domaćih znanstvenih skupova. Od 1986. godine do danas sudjeluje u prediplomskoj i diplomskoj nastavi na PMF u Zagrebu (nositeljica je više kolegija vezanih uz biologiju i ekologiju mora) te na doktorskom studiju Biologije i Oceanologije.