dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Predavanja znanstvenih novaka

Posted in Sažetak i biografija.

Raspored predavanja znanstvenih novaka

1. Dr. sc. Silvestar Šesnić, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, tema: Moderna primjena elektromagnetske teorije korištenjem metoda starih majstora

vrijeme: 16:00-16:20h

Modeliranje sprege elektromagnetskih valova i tankožičanih struktura već više od sto godina pobuđuje znanstveno-istraživački interes. Prijamne i odašiljačke antene, elektroenergetski i telekomunikacijski kabeli, uzemljivačke elektrode su neki od sustava koji se mogu predstaviti tankožičanim strukturama. Osnovu modeliranja predstavljaju integralne i integro-diferencijalne jednadžbe Hallenovog i Pocklingtonovog tipa. Rješavanje ovih jednadžbi danas je gotovo nezamislivo bez uporabe elektroničkih računala i odgovarajućih numeričkih metoda. Tržište komercijalnih programskih paketa koji koriste numeričke metode za rješavanje elektromagnetskih problema je u stalnom porastu.

S druge strane, analitičko rješavanje i dalje predstavlja izazov u primjeni teorije elektromagnetskih polja. Osnova analitičkog rješavanja jest matematička analiza čiji je cilj dobivanje rješenja postavljenih jednadžbi u zatvorenom obliku, izbjegavajući korištenje diskretizacijskih postupaka i elektroničkih računala. Laički rečeno, korištenje papira i olovke.

U prezentaciji će se pokazati korištenje metodologije analitičkog rješavanja danih jednadžbi, u frekvencijskom i vremenskom području, te će se raspraviti o korištenim aproksimacijama i njihovom utjecaju na konačno rješenje. Također će se predstaviti rezultati najnovijih znanstvenih istraživanja analitičkog modeliranja parametara od interesa kod tankožičanih struktura.

2. Prof. Ana Sedlar, Filozofski fakultet Split, tema: Antičke skele Garagninove zbirke u Trogiru

vrijeme: 16:25-16:45 h

Austrijska državna vlast imenovala je 1805. godine I. L. Garagnina glavnim nadzornikom za antikne spomenike i umjetničke predmete Dalmacije i Albanije, s ciljem prikupljanja reprezentativnih antičkih spomenika za novoosnovani Carski muzej u Beču. Od travnja do kolovoza te godine, Garagnin je organizirao dvije istraživačke kampanje u Saloni, na položaju Grudine te kod amfiteatra. Garagnin je lokalitete za početak istraživanja odredio prema položaju s kojega je već nekoliko godina ranije od solinskih seljaka otkupljivao antičke spomenike za svoju privatnu zbirku.

Za vrijeme njegovih istraživanja, kao vještaci-mjernici dodijeljeni su mu splitski slikar Ivan Danilo i Stjepan Madonizza. I. Danilo je tom prilikom izradio nekoliko crteža otkrivenih spomenika, koji su trebali biti poslani u Beč kako bi vlasti odabrale spomenike dostojne Carskog muzeja. Kako vlasti nisu bile zadovoljne otkrivenim, Garagnin je ponudio i spomenike vlastite zbirke. Na zamolbu I. L. Garagnina, I. J. Pavlović-Lučić 1811. objavio je većinu natpisa njegove zbirke.

Dio spomenika Garagninove zbirke danas se čuva u Muzeju grada Trogira, dio je ugrađen u istočni ogradni zid parka Garagnin-Fanfogna, neki od spomenika poslani su u Beč, a dio je zagubljen. Stoga su Danilov slikovni prikaz arheoloških nalaza otkrivenih tijekom Garagninovih istraživanja i šest godina mlađe tiskano djelo I. J. Pavlovića-Lučića Marmora Traguriensia jedinstven su izvor za poznavanje danas zagubljenih spomenika.

Istraživanje Danilova crteža pridonijelo je utvrđivanju osobitosti njegovog crtačkog rada s osobitim naglaskom na njegov odnos prema epigrafskim crtežima. Iako su komparacijom očuvanih stela sa onima objavljenim kod Pavlovića-Lučića i s Danilova crteža, uočeni propusti i pogreške, njihovi radovi dragocjeni se za poznavanje izgubljenih spomenika Garagninove zbirke.

Usporedbom sačuvanih natpisa s njihovim objavama pokazale su se neke osobitosti u načinu rada ondašnjih znanstvenika o kojima načelno treba voditi računa kod takvoga materijala, osobito zato što su čitanja onoga doba, naročito kad bi se spomenici izgubili, ušla u znanstveni opticaj i ondje se do danas održavaju  u korpusima i znanstvenim objavama, pa prelaze i u računalne baze podataka. Revizija na temelju arhivske građe i povijesnih objava očito može pridonijeti da se utvrde uspravnije verzije natpisa, pa da se ispravke zatim unesu i u takva pomagala. 

 3. Dr. sc. Ivana Generalić Mekinić, Kemijsko-tehnološki fakultet Split, tema: Možemo li proizvesti zdraviju hranu?

vrijeme: 16:50-17:10 h

Hrana, neophodna za egzistenciju svakog čovjeka, svakim danom postaje ograničen resurs. U svijetu postoji neravnomjeran odnos u proizvodnji hrane, a vrtoglavi porast populacije na Zemlji, s osobito naglašenim trendom u nerazvijenim zemljama, koje su ujedno i najslabiji proizvođači hrane, postaje sve veći problem. Predviđa se da će do 2050. g. svjetska populacija brojiti 9,1 milijardu stanovnika, a prema procjeni Organizacije za hranu i poljoprivredu, zahtjevi za ukupnom količinom hrane će porasti za 70 %. Osim nedostatnih količina hrane, veliki izazov za prehrambenu industriju je i njeno kvarenje jer osim ugrožavanja zdravlja potrošača dolazi i do velikih ekonomskih gubitaka. Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije smatraju da se kao posljedica kvarenja hrane izgubi oko jedne četvrtine do jedne trećine od ukupne količine proizvedene hrane u svijetu. Unatoč razvoju brojnih modernih tehnologija i tehnika konzerviranja, kvarenje hrane, još uvijek nije pod kontrolom.

Tehnika bez koje je danas nezamisliva proizvodnja hrane je upotreba prehrambenih aditiva. Iako su aditivi nužnost suvremenog načina života, koji podrazumijeva učestalo konzumiranje industrijski procesirane hrane, posljednjih godina postoji sve veća zabrinutost potrošača zbog njihove brojnosti i dopuštenih koncentracija. Nekim sintetskim aditivima su čak dokazana toksična i kancerogena svojstva, stoga se prema njima razvio se negativan stav. Sve veća svijest potrošača, pobudila je interes znanstvenika za iznalaženjem njihovih prirodnih zamjena pa se danas intenzivno istražuje mogućnost uporabe spojeva ili smjesa spojeva prirodnog podrijetla. Iako se ljekovite biljke i začini od davnina koriste u pripremi različitih vrsta hrane, ponajčešće radi poboljšanja okusa i mirisa, istraživanja ukazuju da pojedine biljke ili biljni pripravci, mogu usporiti ili odgoditi mikrobne i oksidacijske procese u hrani, glavne uzročnike njenog kvarenja.

Uz pretpostavku da pojedine biljke, dobro poznate u našoj narodnoj medicini, sadrže biološki aktivne spojeve, cilj našeg rada bio je istražiti kemijski sastav i antioksidacijska/antimikrobna svojstva odabranih ljekovitih i začinskih biljaka. Istraživanje je obuhvatilo biljke koje su poznati stanovnici dalmatinskog krša, kao što su čestoslavica, kadulja, majčina dušica, maslina, matičnjak, menta, mravinac, smilje, suručica, troskot... Polifenolni profil biljnih ekstrakta određen je primjenom spektrofotometrijskih metoda te metode tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC). Za određivanje antioksidacijske aktivnost korišten je spektar in vitro metoda (FRAP, DPPH, ABTS, superoksid anion, Briggs-Rauscher oscilacijska reakcija, kelatiranje i β-karoten metoda), dok je antimikrobni učinak testiran prema gram-negativnim i gram-pozitivnim bakterijskim vrstama koje se smatraju najčešćim uzročnicima kvarenja hrane (Staphylococcus aureus, Bacillus cereus, Listeria monocytogenes, Campylobacter coli, Escherichia coli, Salmonella Infantis). Rezultati našeg istraživanja otvaraju nove mogućnosti primjene pojedinih biljaka u prehrambenoj, ali i u ostalim industrijama, kao što su farmaceutska i kozmetička. 

4. Dr. sc. Josip Lorincz, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, tema: Kako optimizirati potrošnju energije bežičnih komunikacijskih mreža?

vrijeme: 17:20-17:40 h

Kroz desetominutnu prezentaciju će bit dan uvid u potrošnju energije bežičnih komunikacijskih mreža kao i razlozi za optimizacijom potrošnje iste. Nadalje, prezentacija ima za cilj pokazati dosadašnje rezultate istraživačke grupe sa FESB-a iz područja poboljšanja energetske učinkovitosti bežičnih komunikacijskih sustava. Također će se opisat planirana buduća istraživanja istraživačke grupe, te će se istaknuti mogućnost suradnje sa istraživačkom grupom na zajedničkim projektima. 

5. Dipl. ing. Petar Šolić, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, tema: RFID – jučer, danas, sutra

vrijeme: 17:45-18:05h

Cilj prezentacije je upoznati javnost s tehnologijom Radio Frekvencijske Identifikacije (RFID), ponekad nazivane modernim bar-kodovima. U izlaganju će se dati pregled različitih tipova RFID tehnologije, zajedno sa njihovim pripadajućim prednostima i nedostacima kroz trenutno dostupne tehnologije na tržištu. Opisati će se aktivna, polu-aktivna i pasivna RFID tehnologija. Poseban naglasak biti će na pasivnoj tehnologiji koja nudi najpovoljniji omjer cijene i performansi, a u kojoj se tagovi napajaju i komuniciraju sa čitačem koristeći iste RF valove koje čitač emitira preko svojih antena. Također, spomenuti će se niz primjena RFID-a kao i rasprava o dodavanju novih vrijednosti postojećoj tehnologiji koristeći poznate alate. Primjer za primjenu RFID-a i njegove integracije sa senzorima je sve popularnija „pametna kuća“. U svakom trenutku moguće je posjedovati informaciju o svim objektima u njoj i njihovom detaljnom stanju. Svakom objektu je moguće pristupiti preko Internet mreže, što otvara vrata u potpunosti novoj paradigmi „Interneta stvari“ (eng. Internet of Things (IoT)).

Potreba za identifikacijom udaljenih objekata javila se za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada je bilo važno znati je li borbeni avion prijateljski ili neprijateljski. Njemački su piloti u tu svrhu koristili manovar za koji su operatori na radaru znali  da se radi o domaćem avionu. Međutim, s vremenom se javila potreba jedinstvene identifikacije, veza jedinstvene identifikacije s informacijom senzora (u kakvom je stanju promatrani objekt), točne lokacije, te izmjene informacija između prijemnika i predajnika. Sve navedene probleme u potpunosti rješava RFID tehnologija, i to vrlo efikasno: bez samostalnog odašiljača i baterije, te iznimno jednostavnim sklopovljem.

Klasični RFID sustav sastoji se od RFID čitača koji preko svojih antena može pročitati/izmijeniti sadržaj RFID tagova. Da bi bili pročitani, tagovi najčešće ne moraju biti unutar vidnog polja čitača. Udaljenost s kojih je komunikacija moguća iznosi 10-ak metara za tagove bez baterije i 100-njak metara za tagove s baterijom. U posljednje vrijeme IT industrija se bavi dizajnom sklopovlja koje troše manje energije a postižu bolje perfromanse, s ciljem produljenja životnog vijeka baterijama mobilnih uređaja. Napredak je vidljiv, kao i prostor za dodatne uštede. Takvim pristupom širi se područje primjene RFID tehnologije. Naime, kako vrijeme bude odmicalo, funkcionalnost čipova pasivnih RFID tagova će ostati ista (ili će se povećati), no uz manju razinu potrebne energije za rad. Time će se omogućiti razvoj nove generacije RFID organizirane u obliku „pametne prašine“, koja će služiti za nadzor i upravljanje okolinom.

6. Dipl. ing. Mario Nikola Mužek, Kemijsko-tehnološki fakultet Split, tema: Sinteza geopolimera iz letećeg pepela i njegova primjena za uklanjanje bakra iz vodenih otopina

vrijeme: 18:10-18:30 h

Svake godine nastanu milijuni tona letećeg pepela diljem svijeta zbog ogromnih potreba za energijom te se javlja problem njegovog štetnog odlaganja u okolišu. Sinteza geopolimera iz letećeg pepela se čini kao zanimljiv pristup problemu i moguće kvalitetno rješenje.

Sintetizirani geopolimer koristit će se kao adsorbent za uklanjanje bakra iz vodenih otopina. Proučavat će se utjecaj različitih parametara na ravnotežu i kinetiku sorpcije bakra na geopolimeru u kotlastom reaktoru.

Dobiveni kinetički eksperimentalni rezultati testirat će se primjenom različitih kinetičkih modela: Lagergrenove jednadžbe pseudo-prvog reda, Jednadžbe pseudo-drugog reda, Elovichevog modela i Ritchievog modela.

7. Dipl. ing. Franko Burčul, Kemijsko-tehnološki fakultet Split, tema: Alzhajmerova demencija - prošlost i budućnost

vrijeme: 18:35-18:55 h

Alzhajmerova demencija (AD) je jedna od neurodegnerativnih bolesti vrlo prisutnih u današnjem modernom društvu. Očituje se poremećajem viših funkcija mozga (pamćenje, misaoni procesi, rasuđivanje). Postoji dvije teorije nastanka odnosno razvoja AD - oksidativni stres i "proteinska" teorija.

Trenutni načini  ublaživanja simptoma (lijeka, zasad, još nema) se svode na liječenje inhibitorima enzima acetilkolinesteraze (AChE)  bilo sintetskim bilo iz prirodnih izvora. Sintetski, a i neki prirodni mogu imate razne nuspojave (glavobolja, bolovi u stomaku, povraćanje i sl.), stoga se svakodnevno traže novi izvori, ili novi inhibitori AChE. Prirodni izvori najčešće podrazumijevaju biljke (ponekad i životinje) bogate bioaktivnim spojevima različitog djelovanja (antioksidativna, antimikrobna, antibakterijska, inhibitori AChE i sl.).

Budućnost - tko zna što nosi. Ali vjerojatno je da će se Alzhajmerova demencija kao i mnoge druge neurodegenerativne bolesti (Parkinsonova bolest i sl.) liječiti bilo različitim genskim terapijama ili nekim drugim "posebnim" načinima.