dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Bioraznolikost i naša budućnost

Posted in Sažetak i biografija.

(predavanje)

Biološka raznolikost je pojam koji označava svu raznolikost života na Zemlji (npr. geni, biljne i životinjske vrste, ekosustavi). Živa su bića dio biogeokemijskih procesa i važan čimbenik u očuvanju prirodne ravnoteže. Biološka je raznolikost u posljednje vrijeme u središtu pozornosti ne samo znanstvenika i udruga koje se brinu o zaštiti prirode i našega okoliša nego i vlada najvećeg broja država. Ta pojava upućuje na ozbiljnost stanja i stupanj ugroženosti prirode. Zaštita prirode i okoliša mehanizmi su u očuvanju biološke raznolikosti, a Natura 2000 je najveća koordinirana mreža područja očuvanja prirode u svijetu. U području Primorsko-goranske županije mnoga su staništa uključena u Ekološku mrežu RH. Planiranjem upravljanja vodi se računa da se ljudske aktivnosti odvijaju na održiv način koji ne ugrožava biološku raznolikost.

Milvana Arko-Pijevac (1960.) diplomirala je biologiju smjer ekologija na Sveučilištu u Zagrebu. Znanstveni i stručni su joj interesi  iz ekologije mora i rasprostranjenosti bentoskih biocenoza u području Kvarnera. Zaposlena je kao muzejska savjetnica  u Prirodoslovnom muzeju Rijeka, gdje je voditeljica zbirki morskih beskralješnjaka.  Sudjeluje u pedagoškom radu s predavanjima i radionicama.

Željka Modrić Surina (1979.) diplomirala je, magistrirala  i doktorirala biologiju (smjer ekologija) na Sveučilištu u Zagrebu. Znanstveni i stručni su joj interesi vegetacija i ekologija cretova i drugih vlažnih staništa, te flora i vegetacija liburnijskog krša. Ravnateljica je  Prirodoslovnog muzeja Rijeka, kao viša kustosica voditeljica je botaničkih zbirki i muzejskoga edukacijskog programa.