dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Jadranske spužve

Posted in Sažetak i biografija.

(izložba i radionica)

Spužve su organizam važan za razvitak višestaničnih životinja, a razvijale su se usporedo s fizičko-kemijskim promjenama u okolišu. Jednostavne su građe, bez tkiva i organa, raznolikih su oblika i boja. Hrane se filtriranjem mora, a neke love i sitne organizme. Žive u plitkim i dubokim morima. Važna im je kvaliteta mora i najčešće na taj način budu ugrožene. U Republici Hrvatskoj zaštićene su četiri vrste: velika kremenjača, morska naranča , zvjezdasta rogljača i mekana rogljača. U Jadranskom moru poznato je oko 205 vrsta spužvi, a otkrivaju se i nove vrste, uglavnom iz skupine vapnenjača. Spužve u morskim ekosustavima sudjeluju u izgradnji koraljnih grebena, služe kao zaklon za mnoge beskralješnjake, osnovni su organizmi u proučavanju evolucije genoma, a značajne su i u biotehnološkim istraživanjima (antibiotici, citostatici). U dijelu su stalnog postava akvarija prikazani odabrani suhi preparati spužvi iz zbirke Prirodoslovnog muzeja Rijeka. Uz kratko predstavljanje izložbe na radionici će se sudionici upoznati i s građom spužvi kao osnovom za određivanje vrsta.

Milvana Arko-Pijevac (1960.) diplomirala je biologiju smjer ekologija na Sveučilištu u Zagrebu. Znanstveni i stručni su joj interesi  iz ekologije mora i rasprostranjenosti bentoskih biocenoza u području Kvarnera. Zaposlena je kao muzejska savjetnica  u Prirodoslovnom muzeju Rijeka, gdje je voditeljica zbirki morskih beskralješnjaka.  Sudjeluje u pedagoškom radu s predavanjima i radionicama.

Anita Hodak (1982) diplomirala je likovnu kulturu (smjer grafika) na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Interesi su joj vezani uz pedagoški rad s naglaskom na prirodoslovne i likovne radionice te dječje predstave u prirodi. U Prirodoslovnom muzeju Rijeka zaposlena je kao muzejski pedagog-pripravnik, gdje je voditeljica prirodoslovnih i likovnih radionica. Osim toga je i vanjska suradnica u Domu mladih Rijeka, gdje je voditeljica likovne radionice „Mali atelier“ te ekološke radionice „Eko radionica“.