dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Svemir uživo: LSST – teleskop novoga digitalnog doba

Posted in Sažetak i biografija.

LSST (Large Synoptic Sky Survey) je međunarodni projekt snimanja i pregleda neba, najveći poduhvat takve vrste ikad poduzet u astronomiji. LSST nije 'samo još jedan teleskop', već doista jedinstven uređaj koji će omogućiti potpuno nov pogled u istraživanje svemira. Zahvaljujući inovativnom dizajnu, veličini teleskopa (promjer 8,4 metra), velikoj brzini te širokom kutu snimanja neba, LSST će snimati cjelokupno nebo svaka tri dana kroz 10 godina, omogućavajući gotovo filmsko opažanje neba i astronomskih pojava tijekom jedne dekade. Samo u prvom mjesecu svog rada ovaj će teleskop vidjeti više svemira i astronomskih objekata nego svi teleskopi zajedno u cijeloj ljudskoj povijesti. Vrhunska kvaliteta snimaka omogućit će kartiranje svemira u 3 dimenzije, a vremenska komponenta opažanje svemira u boji u realnom vremenu. Značaj ovog projekta je izuzetan, i vrlo vjerojatno će uzrokovati bitne promjene i napredak u svim poljima astronomije i fizike, ponajprije kroz istraživanje tamne materije i tamne energije. Očekuje se da će ovaj teleskop dati sasvim nov uvid u istraživanje Sunčeva sustava (asteroidi, patuljasti planeti), prirode tamne tvari i tamne energije, optičkih tranzijenata (promjenjive zvijezde, supernove, izbačaji gama–zračenja) te strukture Mliječnog puta. Astrofizičari sa Sveučilišta u Rijeci također su se aktivno uključili u istraživanja pomoću ovoga iznimnog teleskopa.

Tomislav Jurkić
Tomislav Jurkić završio je diplomski studij za inženjera fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je doktorirao 2012. na temu istraživanja prašine u okolini zvijezda različitih stupnja evolucijskog razvoja, od mladih zvijezda oko kojih se iz prašine tek formiraju protoplanetarni diskovi do starih zvijezda, koje otpuštanjem plina i prašine gube svoju masu pri kraju evolucijskog puta. Uz istraživanje prašine, područje interesa su mu i meteorska astronomija, atmosfere divovskih vrućih OB–zvijezda te popularizacija astronomije i fizike. Aktivno se bavio radom s nadarenim učenicima, posebno kroz sudjelovanje i mentorski rad na znanstvenim kampovima i školama astronomije u Višnjanu, koje je i sam pohađao tijekom srednje škole. Od 2006. godine zaposlen je, prvo kao znanstveni novak a danas kao viši asistent, na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci u sklopu znanstvenog projekta „Dijagnostika i fizička svojstva cirkumstelarne tvari“ pod vodstvom prof. dr. sc. Dubravke Kotnik-Karuze. Tijekom svoga diplomskog i poslijediplomskog studija boravio je na Institute for Advanced Study u Princetonu, SAD, na poziv dr. sc. Dejana Vinkovića, doc., gdje je radio na modeliranju emisije iz prašine kod mladih zvijezda, zatim u Astronomskom centru Nikole Kopernika u Torunu, Poljska, te se usavršavao na nekoliko škola astrofizike. Do danas je objavio 7 znanstvenih radova u CC časopisima, 5 drugih radova, te sudjelovao izlaganjima na 8 međunarodnih konferencija.