dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Kako čitati ljudsko tijelo: evolucija čovjeka – jučer, danas, sutra

Posted in Sažetak i biografija.

Ljudska evolucija dugotrajan je proces promjena i razvoja, koji je počeo prije gotovo šest milijuna godina. Današnji znanstveni dokazi pokazuju da su fizičke osobine i ponašanje čovjeka potekle od majmunolikih predaka i razvijale su se kroz milijune godina. U tom se razdoblju tijelo naših predaka neprekidno prilagođavalo novim okolišnim čimbenicima i uvjetima života, dovodeći do niza funkcionalnih i morfoloških promjena. Uspoređujući kosti naših predaka s onim modernog čovjeka možemo otkriti kako i zašto se ljudsko tijelo mijenjalo i kojim se čimbenicima prilagođavalo tijekom evolucije. Dio znanstvenika smatra da je danas evolucija čovjeka završila, dok drugi ističu da se ona nastavlja i da će dovesti do daljnjih promjena u njegovu izgledu.

Ovo će predavanje poslužiti kao svojevrsni vremeplov kojim ćemo upoznati osnovne etape ljudske evolucije, najvažnije i najzanimljivije promjene koje su označile izgled modernog čovjeka, utvrditi zašto je do tih promjena došlo te dati prikaz teorija o očekivanim budućim promjenama ljudskog tijela. Kako je ljudska evolucija tekla? Je li ljudska evolucija završila i kako bi se ljudsko tijelo moglo mjenjati u budućim generacijama? Ovo su neka od pitanja na koja ćemo pokušati dati odgovor tijekom ovog predavanja. 

Kratak životopis

Anja Petaros diplomirala je medicinu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 2009. godine. Danas je zaposlena kao znanstveni novak na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku, gdje se bavi forenzičkom antropologijom i tafonomijom. Njezina osnovna područja interesa uključuju istraživanje skeletne traume, spolnoga dimorifzma, varijacija i značajki kraniofacijalnoga kompleksa te utjecaja okolišnih čimbenika na poslijesmrtne promjene. Osim forenzičkom antropologijom bavi se i poviješću medicine (gdje se posebno zanima za mumije kao biokulturološki fenomen) te je član uredničkoga odbora međunarodnoga časopisa iz povijesti medicine AMHA. Autor je i koautor 1 sveučilišnog udžbenika, 1 kataloga izložbe te više od 20 znanstvenih i stručnih radova. Aktivan je član 9 nacionalnih i međunarodnih forenzičkih, antropoloških i povijesno-medicinskih organizacija. Djeluje kao hrvatski delegat u Međunarodnom društvu za povijest medicine, a 2012. g. birana je za člana Odbora Forenzičkoga antropološkog društva Europe (FASE).