dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Budućnost obrazovanja?

Posted in Sažetak i biografija.

Izlaganje problematizira smisao i vjerojatnost postojanja formalnog obrazovanja u budućnosti te upućuje na potrebne promjene koje mogu formalno obrazovanje učiniti relevantnim. U izlaganju se analiziraju ideje o poželjnim osobinama pojedinca u promjenjivoj okolini koje navodno formalno obrazovanje treba razviti te sveprisutne ideje o važnosti usklađenosti obrazovanja i tržišta rada. Kroz empirijske se spoznaje postavljaju pitanja o budućnosti hrvatskog obrazovanja.

Kakav je smisao i vjerojatnost postojanja formalnog obrazovanja u budućnosti? Što je potrebno učiniti da formalno obrazovanje postane relevantnije? Hoće li nam u budućnosti uopće trebati škole? U izlaganju će se analizirati ideje o poželjnim osobinama pojedinca u promjenjivoj okolini koje formalno obrazovanje navodno treba razviti te sveprisutne ideje o važnosti usklađenosti obrazovanja i tržišta rada. Kroz empirijske spoznaje postavit će se pitanja o budućnosti hrvatskog obrazovanja.

Boris Jokić rođen je u Zagrebu 1976. godine. Diplomirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirao je i doktorirao na Sveučilištu u Cambridge-u u Velikoj Britaniji. Zaposlen je kao znanstveni suradnik u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Kako je pohađao tri osnovne, dvije srednje škole na dva kontinenta , tri fakulteta u dvije države, ne čudi da je upravo obrazovanje fokus njegovog istraživačkog interesa. Smatra da znanstvene spoznaje trebaju služiti promjenama u obrazovanju, ali ne vjeruje da je to u Hrvatskoj moguće. Želio bi da se hrvatsko obrazovanje promjeni na način da svi koji su izravno i posredno povezani s njim postanu barem djelomično zadovoljni. Cijelo vrijeme smišlja kako to učiniti, ali uspjeha još uvijek nema. Usprkos svemu, ne predaje se.