dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Čudesni svijet elektromagnetskih valova: od Hertzovih pokusa, preko bežičnih komunikacija do metamaterijala i nano-fotonike

Posted in Sažetak i biografija.

Davne 1887. godine njemački fizičar Heinrch Hertz je u svojim slavnim pokusima pokazao postojanje „električnih valova” i zapisao u svoj dnevnik: Ovi električni valovi su vrlo zanimljivi s akademskog stanovišta, no nažalost ne vjerujem da će ikada naći neku praktičnu primjenu”. Nasreću, čak i najveći umovi poput Hertza mogu pogriješiti. 

Cijelo je 20. stoljeće obilježio razvoj i nezaustavljiv rast tehnologija usko povezanih s Hertzovim pokusima. U svakodnevnom životu gotovo nikada ne razmišljamo o čudesima koja nam omogućuju da pomoću mobitela koji imamo u džepu razgovaramo s bilo kime na bilo kojem mjestu na svijetu. Pomoću istoga mobitela možemo sugovorniku poslati neku sliku, film ili pjesmu, pročitati elektroničku poštu ili pomoću satelitske navigacije pronaći neku ulicu u gradu u kojem smo prvi put. Radio, televizija, radari, sve vrste bežičnih komunikacija i internet također počivaju na elektromagnetskim valovima iz Hertzovih pokusa.

No primjena elektromagnetskih valova nije stala na ovome. Pri samom kraju 20. stoljeća (2000. godine) načinjene su umjetne elektromagnetske strukture – metamaterijali. Ove strukture imaju svojstva koja ne postoje u prirodi i zbog toga su klasični elektromagnetizam doslovno okrenule naglavačke. Od prvog eksperimenta do danas prošlo je više od 12 godina, a ovo je područje još uvijek zanimljivo i vrlo se intenzivno financira i istražuje diljem svijeta.

A zašto je to tako? Zato jer neke od do sada predloženih (i eksperimentalno potvrđenih!) mogućih primjena metamaterijala uključuju superleće koje bi omogućivale beskonačnu razlučivost pa bi se mogle koristiti za povećavanje gustoće zapisa na medijima poput CD-a i DVD-a, radarske i optičke plašteve nevidljivosti, minijaturizaciju antena, elektroničke, optičke i nanofotoničke sklopove te mnoge druge zanimljive i strateški vrlo bitne primjene.

A gdje je tu Hrvatska? Pa možda i ne tako daleko. U srpnju 2000. godine (samo dva mjeseca poslije prvoga objavljenog eksperimenta) u Hrvatskoj je uspješno načinjen prototip metamaterijala u mikrovalnom području. Samo pet godina kasnije načinjen je prvi minijaturni rezonator na svijetu, a 2010. godine je načinjen i prototip prvoga aktivnog metamaterijala na svijetu.

Ovo će predavanje dati pregled razvoja elektromagnetizma i pripadnih tehnologija koje upotrebljavamo u svakodnevnom životu uz poseban naglasak na prinos hrvatskih znanstvenika.

Kratka biografija

Silvio Hrabar diplomirao je i magistrirao na Sveučilištu u Zagrebu, a doktorirao na Brunel University of West London u Velikoj Britaniji. Redoviti je profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, a područje njegova znanstvenoga rada je primijenjeni elektromagnetizam. Autor je i suautor većeg broja znanstvenih radova i tehničkih studija te je vodio više domaćih i
međunarodnih projekata iz područja elektromagnetizma.