dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Virusi: stvorenja niotkuda

Posted in Sažetak i biografija.

Antonio Šiber

Erwin Schrodinger, tata kvantne mehanike, 1943. godine napisao je silno utjecajnu knjižicu „Što je život?“. Sedamdeset godina poslije, i dalje ne znamo odgovor na ovo pitanje, premda znamo da je život nešto vezano uz informaciju, tvar natopljena „smislom“. No, kako je ta informacija natopila prvu, neživu tvar, još je teže pitanje od onoga koje je postavio Schrodinger i na njega pogotovo nemamo jasne odgovore.

Većina je života prilično komplicirana, ali postoje prilično jednostavni, informacijski bogati molekularni kompleksi sačinjeni od proteina i DNA (ili RNA) molekula, što su molekule koje postoje u svakom živom biću. To su virusi. Virusi očigledno imaju neke veze sa životom, jer se propagiraju, prilagođavaju i mijenjaju (evoluiraju) samo u „živoj tvari“. Jesu li pak sami virusi živi ili ne, pitanje je na koje su do danas dani razumni, a potpuno različiti odgovori. Stoga su virusi „stvorenja niotkuda“, možda prijelazni oblik između živog i neživog, možda neumrli / neživi potomak kompleksnijeg života, a možda i preteča sveg života.

Upravo zbog svoje jednostavnosti, virusi imaju neugodan potencijal da „povezuju“ sav živi svijet. Razlog je tome što sav živi svijet koristi isti informacijski „kod“. Stoga virusi ponekad mogu „preskočiti“ barijeru vrste i promijeniti domaćina na kojem parazitiraju. Takvi su događaji potencijalno iznimno opasni i mogu uzrokovati smrtonosne pandemije. Postoje teorije koje povezuju pandemiju španjolske gripe iz 1918. godine, koja je ubila između 50 i 100 milijuna ljudi u cijelom svijetu, s mutacijom virusa koji je s ptica prešao na ljude.

U svom ću predavanju dati uvod u fiziku i biologiju virusa, objasniti zašto su oni danas zanimljiv predmet istraživanja znanstvenika, diskutirati njihovu moguću primjenu u budućnosti te razmotriti kakve bismo virusne bolesti mogli očekivati i hoćemo li se od njih moći obraniti.