dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Voda kao gorivo budućnosti

Posted in Sažetak i biografija.

U doba sve većeg porasta cijene nafte i veće ekološke svijesti, te informiranosti o posljedicama globalnog zatopljenja, obnovljivi izvori energije dobivaju sve veću potporu šire javnost. Uz dosadašnja istraživanja, patentiranje i primjenu biogoriva u svijetu, među kojima su najzastupljeniji biodizel, bioplin i bioetanol, dolazi također i do povećanog interesa za primjenu vode kao izvora energije u motorima sa unutarnjim sagorijevanjem. Voda je stabilna molekula koja ne gori, ali kada se djelovanjem elektrolize podijeli na vodik i kisik dobiva se goriva smjesa plinova, HHO ili plin praskavac, koja oslobađa energiju. Ubrizgavanjem plina praskavca proizvedenog u HHO generatorima u motore s unutarnjim sagorijevanje dovodi do poboljšanog izgaranja goriva i čišćeg ispuha. Vodik ima svojstvo da ulazi u kristalnu rešetku metala, te smanjuje mehanička svojstva metala, i povećava nakon određenog perioda vjerojatnost loma metala zbog čega se HHO generatori mogu koristiti samo u mješavini s postojećim gorivom ili prirodnim plinom za poboljšanje izgaranja i povećanje snage postojećih motora. Stupanj iskorištenja elektrolize vode se kreće od 50% do 80%. Kako se stupanj iskorištenja kod klasičnih termoelektrana i nuklearnih elektrana kreće od 30% do 45%, vidi se da se i elektroliza vode može iskoristiti kao obnovljivi izvor energije.

 

CV voditelja:
Sandra Budžaki rođena je 27.01.1974. godine u Virovitici. Osnovnu i srednju školu završila je u Slatini. 1992. godine je upisala Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku. Nakon završenog fakulteta 1997. godine zapošljava se kao pripravnik u Saponiji Osijek na radnom mjestu mlađeg istraživača u Institutu na istraživanju i razvoju praškastih deterdženata. Kao mlađi asistent dolazi na Prehrambeno-tehnološki fakultet krajem 1999. godine na kolegij Inženjerska termodinamika. Magistrirala je 2003., a doktorirala 2009. godine. Od 2010. godine radi kao docent na kolegijima: Inženjerska termodinamika, Termotehnika, Bilanca tvari i energije, Energetika, Energija i okoliš, Racionalizacija energetskih utrošaka i Procesno ekološko inženjerstvo. Do sada je ukupno objavila 11 znanstvenih radova, sudjelovala u izradi 14 diplomskih radova, a kao mentor vodila 3 diplomska rada.
Majka je dvoje djece.