dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Budućnost u pismu i jeziku pohranjena

Posted in Sažetak i biografija.

Onoga trenutka kada je čovjek počeo ostavljati sustavan – pismovni - trag o sebi u svijetu, upisao se u povijest, ali uspostavio i trajnu vezu s budućnošću. Drugim riječima, čovjek povijesti različitim je oblicima pismovnih sustava (piktografskim, ideografskim, fonografskim) uspostavio kod koji mu je omogući da komunicira s čovjekom budućnosti. Jednako je i s jezikom koji je u stanju gramatičkim sredstvima iskazati vezu s budućnošću. U predavanju će se navedene postavke pokazati (uz power point prezentaciju) na primjerima različitih pisama definiranih i u širem i u užem smislu, napose fonetskih sustava - latiničkoga i glagoljičnoga pisma te na primjeru hrvatskoga i staroslavenskoga jezika.

 

CV voditelja:


MILICA LUKIĆ izvanredna je profesorica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku i voditeljica Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju. Na matičnom fakultetu predaje kolegije Staroslavenski jezik, Hrvatsko glagoljaštvo, Slavenska pisma, Ćirilometodska baština u hrvatskoj kulturi 19. stoljeća, Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskoga pisma, Jezična prošlost u sadašnjosti, Najstarije razdoblje jezikoslovlja i Metodologija znanstvenog rada (poslijediplomski studij Jezikoslovlja). Članica je uredništva međunarodnoga časopisa za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja Lingua Montenegrina Instituta za crnogorski jezik i književnost u Podgorici. Suautoricom je Maloga staroslavensko-hrvatskog rječnika (Zagreb, 2004.), autoricom dviju samostalnih knjiga: Miroljub Pavlović Jugovac – Između Zemlje i Neba (Zagreb, 2004.) i Lingua Montenegrina – Croatica / Izabrane teme iz crnogorske i hrvatske književnojezične povijesti i sadašnjost  (Cetinje, 2010.) te četrdesetak znanstvenih i pedesetak stručnih radova iz ćirilometodske problematike, slavenskih pisama – posebice glagoljice i ćirilice, problematike hrvatskih i crnogorskih filoloških i kulturnih veza, slavonskoga dijalekta, ali i brojnih kulturoloških i književnih radova.