dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Budućnost korištenja kobiljeg mlijeka u prehrani ljudi

Posted in Sažetak i biografija.

Mlijeko kobila koristi se u prehrani ljudi, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Kobilje mlijeko ima pozitivan učinak kod ljudi oboljelih od bolesti probavnog sustava, a osobito  i  kod osoba oboljelih od tuberkuloze. Kumis je fermentirani mliječni kiselinski proizvod kobiljeg mlijeka, a u azijskim zemljama kumisom se provode terapijska liječenja. Laktacija kobile traje oko jedanaest mjeseci, a zasušenje nekoliko tjedana do nekoliko dana prije sljedećeg ždrijebljenja. Kobile u prosjeku daju od 15 do 20 litara mlijeka dnevno tijekom laktacije. Mužnja kobile može biti: ručna, strojna i hormonska. Kobilje mlijeko ima nizak sadržaj masti i visok sadržaj laktoze što mu daje dijetetski učinak na organizam. S obzirom na sastav, kobilje mlijeko slično je humanom glede sadržaja sirovih proteina, minerala i laktoze, no sadrži značajno manji udio mliječne masti. Koristi se u obliku mlijeka u prahu, kumis, kao svježe i duboko smrznuto mlijeko. Kobilje mlijeko u zadnjim desetljećima pobuđuje zanimanje mnogih ljudi, također i veliki znanstveni interes u Europi. U budućnosti se u Hrvatskoj mogu koristiti izvorne pasmine konja (hrvatski hladnokrvnjak, hrvatski posavac i međimurski konj), koje su pogodne za proizvodnju kobiljeg mlijeka.

CV voditelja:
Mirjana Baban redovita je sveučilišna profesorica na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, primarno na modulima vezanim za konjogojstvo. Do sada je u koautorstvu objavila 4 sveučilišna udžbenika, 160 znanstveno-stručnih radova i oko 300 stručno popularnih članaka. Radove je prezentirala na brojnim domaćim i međunarodnim simpozijima gdje je održala i 6 pozvanih, plenarnih izlaganja na međunarodnim simpozijima. Bila je član brojnih organizacijskih, znanstvenih odbora i moderator sekcija. Član je uređivačkog odbora znanstvenog časopisa Krmiva. Voditelj je znanstvenog projekta, a do sada je sudjelovala kao istraživač suradnik u pet znanstvenih projekata i na 1 međunarodnom bilateralnom znanstvenom projektu. Organizira i aktivno sudjeluje u edukaciji uzgajivača i sportskih djelatnika u konjogojstvu kao predavačica Hrvatske olimpijske akademije. Kao autor uzgojnog programa RH, stručno se uključuje i u njegovu provedbu. Konjičkim preponskim sportom se aktivno bavila punih 20 godina, a sada je sudac u preponskom i zaprežnom konjičkom sportu. Obnašala je dužnosti člana Suda časti i Izvršnog odbora Hrvatskog konjičkog saveza. Do sada je sa studentima sudjelovala s prezentacijama na tri Festivala znanosti.