dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Vojnik budućnosti

Posted in Sažetak i biografija.

Vjerojatno ste gledali SF akcijske filmove i sigurno ste se zapitali kako će izgledati vojnik budućnosti? Hoće li biti nevidljiv, brz, spretan, hoće li brzo detektirati nevidljive opasnosti, otrovne plinove, hoće li biti otporan na metke, radijaciju, hoće li mu se odjelo samoobnavljati i čistit, hoće li moći u djeliću sekunde vršiti složena senzorska očitavanja za brzo djelovanje?! Kakava je uloga kemije, senzora, nanotehnologije  i novih materijala u svemu ovome? Na ova i mnoga druga pitanja iz ne tako daleke budućnosti odgovoriti će vam student 3. godine dodiplomskog studija kemije Bernardo Marciuš.

CV voditelja:
Doc. dr.sc. Nikola Sakač, rođen je 1983. godine u Čakovcu gdje je 2001. maturirao na Gimnaziji Čakovec. Iste godine upisuje Pedagoški fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, smjer biologija i kemija. Diplomirao je na Odjelu za biologiju i Odjelu za kemiju u travanju 2006. s ocjenom izvrstan. U toku studija dobitnik je nekoliko nagrada, najznačajnija je Rektorova nagrada, i odradio stručno usavršavanje u Berlinu na institutu Deutsche Institut für Ernährungsforschung Potsdam-Rehbrücke. 2006. godine zapošljava se na Odjelu za kemiju, Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku. 2011. godine obranio je doktorsku disertaciju na temu „Novi potenciometrijski amilazni senzor“, na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilište u Zagrebu.
    Suradnik je na projektu Ministarstva znanosti Republike Hrvatske - Kemijski senzori za primjenu u biomedicini, hrani i zaštiti okoliša (291-0580000-0169), projektu mađarsko-hrvatske bilateralne suradnje, Sveučilište u Pečuhu (2007-2011), i  projektu Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj RH i Saponije, kemijske, prehrambene i farmaceutske industrije d.d., Osijek - Razvoj prijenosnog analizatora za određivanje anionskih tenzida u otpadnim vodama (2010 - 2012).
Do sada je kao koautor objavio 10 znanstvenih radova koje citira Current Contents i dobitnik je nekoliko nagrada. Područje rada obuhvaća istraživanje i razvoj senzora za primjenu u industriji, biomedicini i zaštiti okoliša, razvoju novih metoda za kvantificiranje i određivanje komponenti u prehrani itd. Aktivno je sudjelovao na međunarodnim i domaćim skupovima, prezentacijama na posterima i usmenim izlaganjima.