dcsimg
  • Najbolji način za predviđanje budućnosti jest njezino stvaranje.

    Abraham Lincoln

  • Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.

    Eleanor Roosevelt

  • Možda nismo u stanju pripremiti budućnost za svoju djecu, ali smo barem u stanju pripremiti svoju djecu za budućnost.

    Franklin D. Roosevelt

  • Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.

    Kineska

  • Budućnost ovisi o tome što radiš danas.

    Mahatma Gandhi

  • Nikada ne mislim o budućnosti – ionako prebrzo dolazi.

    Albert Einstein

  • Prošlost je duh, budućnost je san, sve što imamo je sada.

    Bill Cosby

  • Ako ne mislite o budućnosti, ne možete je ni imati.

    John Galsworthy

  • Problem s budućnosti je u tome što obično stiže prije nego smo mislili.

    Arnold Glasgow

  • Budućnost je uvijek u pokretu.

    Minch Yoda

Print

Budućnost istraživanja mora

Posted in Sažetak i biografija.

 

Iako se istraživanja mora provode već više stotina godina, od prvih zabilježenih istraživača mora, poput Feničana (1550. prije Krista - 300. prije Krista),  preko Kristofora Kolumba u 15. stoljeću i Charlesa Darwina na Beagleu (1831.-1836.), pa sve do modernog Jacquesa Cousteaua i Picarda i Walsha koji su se batiscafom Trieste spustili na dno Marijanske brazde 1960. godine i dostigli 10.916 metara, znamo da tehnološka ograničenja nisu dozvoljavala da se morsko prostranstvo i dubine istraže u potpunosti.

Razvoj tehnoloških rješenja, metalurgije i kemijske sinteze modernih plastičnih materijala, kao i razvoj elektronike omogućuje modernim znanstvenicima razvoj sofisticiranih instrumenata za istraživanje mora. Mjerna tehnika je puno napredovala od prvih dana termometra i kompasa, pa su sada mjerenja preciznija, točnija i mnogo pouzdanija. Znanstvenicima je omogućeno doprijeti čak i u najzabačenije i najdublje kutke oceana te iz njih uzeti uzorke. Također, novi trendovi u zabilježavanju pojava vode ka mjerenju u stvarnom vremenu, tako da je moguće na osnovi mjerenja stvoriti vrlo točne modele i predviđanja i tako dobiti točan uvid u stanje u ekosustavima. Kada sve uzmemo u obzir, samo je mašta granica načinima na koji ćemo u budućnosti opažati morske dubine. Usprkos tome, moru će nas uvijek privlačiti isti onaj osjećaj tajnovitosti i avanture koji je nadahnjivao naše rane pretke da duboko udahnu i skoče u nepoznato.

Voditelj: Dr.sc. Nikša Glavić

Vrijeme održavanja: 24. travnja 2013.

Nikša Glavić rođen je 06. lipnja 1972. godine u Dubrovniku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 1990. upisao je studij biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studij je diplomirao 1996. godine s temom ''Utjecaj temperature i slanosti na rast kolnjaka Brachionus plicatilis O. F. Müller u laboratorijskim uvjetima'', pod stručnim vodstvom Prof. dr. sc. Antoniete Požar-Domac i Prof. dr. sc. Boška Skaramuce. Poslijediplomski studij prirodnih znanosti iz područja geologije, smjer Oceanologija, upisao je u veljači 1997. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od travnja 1997. godine zaposlen je kao znanstveni novak u Institutu za oceanografiju i ribarstvo, Split, Laboratorij za ekologiju i uzgoj morskih organizama, Dubrovnik. Tijekom ljeta 2002. godine boravio je mjesec dana u laboratoriju dr. sc. Audrey J. Geffen, Port Erin marine station, University of Liverpool, Port Erin, Isle of Man, na stručnom usavršavanju iz metoda izravnog mjerenja fizioloških parametara, te nakon toga mjesec dana kod dr. sc. John P. Mercer, National university of Galway, Ireland, radi upoznavanja sa specifičnim metodama uzgoja morskih organizama. Magistarski rad pod naslovom ''Utjecaj temperature i slanosti na veličinu kolnjaka Brachionus plicatilis O. F. Müller'', pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Boška Skaramuce obranio je 21. siječnja 2003. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom ''Biologija i ekologija sipe (Sepia officinalis, L., 1758.) i mogućnost njenog uzgoja'', izradio je tijekom 2004.-2007. godine pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Boška Skaramuce, i obranio 13. srpnja 2007. godine. Od 1. rujna 2007. godine zaposlen je na Sveučilištu u Dubrovniku, Institut za more i priobalje u zvanju višeg asistenta. Nikša Glavić se bavi fiziološkim i ekološkim aspektima uzgoja morskih organizama.