Čokolada koju konzumiramo ima niz dobrih spojeva, a 10 od njih su bjelančevine, masnoće ugljikohidrati, balastne tvari, esencijalni metali (Fe, Ca, Mg, K, Na), fosfor, triptofan, anandamid, feniletilamin i jedni od najznačajnijih spojeva, flavonoidi (teobromin i dr.).

Kvaliteta čokolade ne ovisi samo o proizvođaču, već najvećim djelom o sirovinama, a najvažnija je sirovina kakaovac, koji dolazi iz vrlo specifičnih podneblja. Svako podneblje svojim klimatskim uvjetima i vrstom tla određuje kvalitetu kakaovca, koji se dobiva s drva Teobroma caccao. To je drvo kakaovca koje raste u specifičnom tropskom podneblju s točno doziranim svijetlom na visokim nadmorskim visinama. S vremenom su drvo preselili i u vruću Afriku, no to je utjecalo i na kvalitetu plodova. Ako se prati sadržaj flavonoida kao poznatih antioksidansa, može se otkriti iz kojega podneblja dolazi kakaovac te kako je skladištena i čuvana čokolada. Analiza se antioksidansa provodi u laboratorijima kako bi se odredila cijena sirovine, što diktira cijenu čokolade. Na ovom će predavanju uz prezentaciju eksperimentalnog dijela posjetitelji moći naučiti kako se određuju karakteristični flavonoidi u čokoladi tankoslojnom kromatografijom, te na taj način otkriti slatke tajne čokolade.

 

Dr. sc. Danijela Ašperger rođena je 22. prosinca 1973. u Zagrebu. Diplomirala je (1998.), magistrirala (2003.), doktorirala (2007.) i od 2009. godine docent na Fakultetu kemijskoga inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. Na istom se fakultetu zaposlila 1999. godine kao asistent na Zavodu za analitičku kemiju. Područje znanstvenoga interesa su joj analitička kemija, kromatografske metode i određivanje toksičnosti organskih zagađivala u okolišu. Objavila je 35 znanstvenih radova. Članica je Hrvatskoga društva kemijskih inženjera – Sekcija za kromatografiju te Društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkoga studija (AMACIZ). Godine 1997. dobila je Rektorovu nagradu.