10 - slovo i/ili broj (oprimjereno glagoljičnim pismom)

 

Glagoljično pismo jedno je od rijetkih u svjetskoj pismovnoj povijesti grafemi kojega ujedno služe i kao brojevi te se odlikuje visokom razinom likovnosti, zbog čega se u znanosti s pravom drži i pismom i znakom i slikom. Cilj nam je posterom i predavanjem prikazati i ukazati na likovnu, filološku i filozofsku vezu između glagoljičnih slova i brojeva koje označuju, s posebnim naglaskom na broju 10, ali i brojeva kao gradbenih sastavnica svakog pojedinog glagoljičnog slova. Budući da je glagoljica slavensko pismo koje je kroz svoju tisućgodišnju povijest na hrvatskome tlu postalo simbolom hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta, želimo studentima i široj javnosti ukazati na vrijednosti toga drevnog pisma i njegovu potentnost u tumačenju (i suvremenih) pojava koje stoje "iza pisma", u ovom slučaju brojeva, ali i svijeta i života općenito, posebice kad je riječ o značenju pismenosti (koju valja tumačiti kao višeznačan pojam s obzirom na poruku koju je Konstantin Ćiril kao autor utkao u glagoljicu: Ja koji poznajem slova/Slova/(brojeve) kažem da je dobro živjeti na zemlji veoma) za čovjekov život.



Životopisi


Milica Lukić


MILICA LUKIĆ izvanredna je profesorica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku i voditeljica Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju. Na matičnom fakultetu predaje kolegije Staroslavenski jezik, Hrvatsko glagoljaštvo, Slavenska pisma, Ćirilometodska baština u hrvatskoj kulturi 19. stoljeća, Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskoga pisma, Jezična prošlost u sadašnjosti i Metodologija znanstvenog rada (poslijediplomski studij Jezikoslovlja). Članica je uredništva međunarodnoga časopisa za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja Lingua Montenegrina Instituta za crnogorski jezik i književnost u Podgorici. Suautoricom je Maloga staroslavensko-hrvatskog rječnika (Zagreb, 2004.), autoricom dviju samostalnih knjiga: Miroljub Pavlović Jugovac – Između Zemlje i Neba (Zagreb, 2004.) i Lingua Montenegrina – Croatica / Izabrane teme iz crnogorske i hrvatske književnojezične povijesti i sadašnjosti (Cetinje, 2010.) te tridesetak znanstvenih i pedesetak stručnih radova iz ćirilometodske problematike, problematike hrvatskih i crnogorskih filoloških i kulturnih veza, slavonskoga dijalekta, ali i brojnih kulturoloških radova.

 

Vera Blažević

 

VERA BLAŽEVIĆ rođena je 9. svibnja 1986. godine u Vinkovcima. Nakon završene osnovne i srednje škole u Vinkovcima upisala je preddiplomski studij Hrvatskoga jezika i književnosti i Pedagogije na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Sveučilišnom prvostupnicom (baccalaurea) postala je 2008. godine, nakon čega je upisala sveučilišni diplomski studij Hrvatskoga jezika i književnosti (nastavni smjer) i Pedagogije. Diplomirala je 6. rujna 2010. godine i stekla akademski naziv magistra edukacije hrvatskoga jezika i književnosti te magistra pedagogije. Godine 2009. i 2010. članicom je Uredništva studentskoga jezikoslovnog časopisa Hrvatistika te zamjenicom glavnoga urednika. Od 1. prosinca 2010. godine radi kao znanstvena novakinja – asistentica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku na projektu Rubni žanrovi u hrvatskoj književnosti 18. stoljeća (broj 122-1222665-2677). Izvodi vježbe iz kolegija Staroslavenski jezik i Staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo te seminarsku nastavu iz izbornih kolegija Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskog pisma, Ćirilometodska baština u hrvatskoj kulturi 19. stoljeća i Slavenska pisma.

Pohađa od godine 2011. Poslijediplomski doktorski studij "Medievistika" na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

 

Ten Babić Sesar

 

TENA BABIĆ SESAR rođena je 20. studenoga 1985. godine u Slavonskom Brodu gdje je završila osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti. Studij hrvatskoga jezika i književnosti i knjižničarstva upisala je akademske godine 2004./2005. na Filozofskom fakultetu u Osijeku gdje je diplomirala u lipnju 2009. godine. Akademske godine 2010./2011. upisala je na Filozofskom fakultetu u Osijeku poslijediplomski studij Jezikoslovlje. Od lipnja 2011. zaposlena je na Filozofskom fakultetu kao znanstvena novakinja – asistentica na projektu Slavonski dijalekt (voditeljica je projekta prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić). Izvodi vježbe i seminarsku nastavu na kolegijima Povijest hrvatskoga jezika, Hrvatska dijalektologija i Kajkavsko narječje. Aktivna je sudionica na znanstvenom skupu Šokačka rič u Vinkovcima, izdala je nekoliko radova s temama iz povijesti hrvatskoga jezika i hrvatske dijalektologije. Upravo su joj ta područja temeljni znanstveni interesi.