Sažetak

Forenzička je facijalna rekonstrukcija područje forenzičkih znanosti koje se nalazi na granici znanosti i umjetnosti i koje služi kao pripomoć u razrješavanju suvremenih slučajeva identifikacije, kao i otkrivanju identiteta i izgleda arheoloških ostataka. Ljudska je povijest obilježena nizom značajnih ličnosti koje su zadužile čovječanstvo na posredan ili neposredan način. Velik je broj njih ostao zapamćen zahvaljujući opisima u pisanim dokumentima, umjetničkim djelima, no rijetko tko može biti siguran u njihov stvaran izgled. Cilj forenzičke facijalne rekonstrukcije jest upravo taj da na temelju „iščitavanja“ obilježja ljudske lubanje pokuša rekonstruirati lice osobe u što više detalja s ciljem da se definira njezin izgled prije smrti. 

Ovo će predavanje dati kratak prikaz ljudske povijesti kroz sudbine i živote deset poznatih i manje poznatih ličnosti kojima je zahvaljujući forenzičkoj facijalnoj rekonstrukciji „vraćeno lice“. Osim što će predavanje omogućiti brzo putovanje kroz vrijeme, cilj će biti prikaz anatomskih i antropoloških principa facijalne rekonstrukcije, razrješavanje povijesnih enigmi kao i pregled najsuvremenijih metoda rekonstrukcije temeljenih na manualnim i kompjutorskim metodama koje kao model koriste antičke lubanje, te onih temeljenih na 3D–rekonstrukciji posmrtnih maski.

Kratak životopis

Anja Petaros diplomirala je medicinu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 2009. godine. Danas je zaposlena kao znanstveni novak na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku, gdje se bavi forenzičkom antropologijom i tafonomijom. Njezina osnovna područja interesa uključuju istraživanje skeletne traume, varijacija i značajke kraniofacijalnoga kompleksa i utjecaja okolišnih čimbenika na postmortalne promjene. Završila je veći broj edukacijskih programa iz područja forenzičke antropologije i tafonomije pri Forenzičkom antropološkom centru (FAC) Sveučilišta u Knoxvilleu (SAD), Američkoj akademiji forenzičkih znanosti (AAFS) i Forenzičkom antropološkom društvu Europe (FASE), čiji je aktivni član. Osim forenzičkom antropologijom bavi se i poviješću medicine (gdje se posebno zanima za mumije kao biokulturološki fenomen) te je član uredničkoga odbora međunarodnoga časopisa iz povijest medicine AMHA i hrvatski delegat u Međunarodnom društvu za povijest medicine (ISHM).