Živimo na dnu zračnoga oceana zvanoga atmosfera. Uzburkane visine oblikuju vremenske prilike i posredno način naših života. Bez ovakve atmosfere život na Zemlji ne bi postojao, a najvažniji su najnižih desetak kilometara, gdje se nalazi oko 90% ukupne mase atmosfere. Upravo taj najniži sloj, koji zovemo troposfera, je «kuhinja» svih atmosferskih procesa. Oni čine vrijeme i klimu nekog kraja. Cilj je ovoga predavanja na jednostavan način prikazati zašto se pojedine vremenske pojave javljaju, što je uzrok sve češćih ekstremnih pojava te možemo li ih i u kojoj mjeri predvidjeti.

Životopis:

Ime i prezime: dr. sc. Branka Ivančan-Picek

Adresa:
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Grič 3, 10000 Zagreb, Hrvatska

Obrazovanje:

- 1979: diploma studija geofizike s meteorologijom na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
- 1987: stupanj magistra znanosti na Sveučilištu u Zagrebu, radnja „Numerička simulacija planinskih valova dvo-dimenzionalnim nelinearnim modelom“
- 1998: stupanj doktora znanosti na Sveučilištu u Zagrebu, disertacija „Generiranje atmosferskih vrtloga nad područjem Jadrana“

Zaposlenje i zaduženja:

- od prosinca 1979. do siječnja 2001. zaposlena u DHMZ-u u Prognostičkom sektoru kao meteorolog prognostičar na poslovima prognoze vremena
- od 2001. pomoćnica ravnatelja zadužena za Službu za meteorološka istraživanja i razvoj
- voditeljica znanstvenog projekta MZOS „Oluje i prirodne katastrofe u Hrvatskoj“

Znanstveni interesi:

Sinoptička i dinamička meteorologija te numerička prognoza vremena, osobito:
- dinamički principi atmosferskih poremećaja manjih skala
- objektivna analiza meteoroloških podataka
- modeliranje i dijagnostika planinskih efekata u numeričkim modelima
- olujni procesi u atmosferi.