Sav svijet oko nas, pa i mi sami, sve živo i neživo, sve što možemo zamisliti izgrađeno je od molekula. Svaka molekula predstavlja grupu međusobno povezanih atoma kemijskih elemenata, čiji se broj može kretati od dva do nekoliko stotina milijuna atoma. Ipak, molekule su toliko male da, primjerice, samo u našem organizmu postoji više molekula nego svih zvijezda u svemiru zajedno. Od 118 danas poznatih kemijskih elemenata kombinacijom njih svega 6 (ugljik, vodik, kisik, dušik, fosfor i sumpor) izgrađeno je oko 99% svih živih organizama i nešto više od 99% svih poznatih kemijskih spojeva. No, bez obzira na to, ukupan je broj molekula koje čovječanstvo danas poznaje izuzetno velik. Točnije, nedavno je premašio brojku od čak 65 milijuna! Taj broj idalje svakodnevno raste te se udvostručuje svakih 13 godina. Procjenjuje se da ćemo 2100. godine poznavati 10 milijardi spojeva – broj koji će premašiti ukupan broj stanovnika Zemlje.

U tom mnoštvu i različitosti molekula odabrati one najznačajnije nije nimalo jednostavno. Svatko će od nas lako napraviti svoj izbor. Bilo da se radi o nekoj od molekula koje nam u organizmu omogućuju život, o nekom lijeku, dodatku prehrani, omiljenom parfemu, boji za kosu, komadu odjeće ili ekranu našeg telefona – izbor će biti drugačiji. U ovom ćemo predavanju otići na putovanje u prošlost i kroz svakih 10 godina prošloga stoljeća izdvojiti onu molekulu koja je odigrala najznačajniju ulogu za život ljudi toga vremena. Ako želite saznati o kojim se to molekulama radi – dođite na predavanje!

Dr. sc. Robert Vianello rođen je 1977. godine u Rijeci, gdje je stekao osnovnoškolsko i srednjoškolsko gimnazijsko obrazovanje u Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji. Godine 1996. upisuje studij kemije na Prirodoslovno–matematičkom fakultetu u Zagrebu, koji završava 2000. godine. Iste se godine zapošljava na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, gdje i danas radi u zvanju višega znanstvenog suradnika. Titulu doktora prirodnih znanosti stekao je 2003. godine na Sveučilištu u Zagrebu.

U svom se znanstvenom radu bavi računskom kemijom, a posebice predviđanjem novih molekula ciljanih i poboljšanih svojstava, interpretacijom reaktivnosti kemijskih spojeva te razumijevanjem enzimskih reakcija. Objavio je više od 40 znanstvenih radova te održao desetak pozvanih predavanja na međunarodnim konferencijama. Voditelj je nekoliko istraživačkih projekata te mentor mlađim kolegama pri izradi diplomskih radova i doktorskih disertacija.

Za svoj je znanstveni rad primio nekoliko nagrada, među kojima su Nagrada "Leopold Ružička" (2006, Hrvatsko kemijsko društvo), Državna nagrada za znanost znanstvenim novacima (2005, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Sabor Republike Hrvatske) te Javno priznanje Grada Rijeke – Godišnja nagrada Grada Rijeke u 2004. godini. Dobitnik je i Nagrade za postignute rezultate u oblasti tehničke kulture i promociju grada Rijeke (1995, Zajednica tehničke kulture i Grad Rijeka) te je bio stipendist Grada Rijeke neprekidno od 1993. do 2000. godine. Također, 2010. je godine primio međunarodnu nagradu „Perspektivni znanstvenik" Centra za primijenjenu kvantnu mehaniku u Parizu, kao i posebno priznanje „50.000-ti Marie Curie stipendist" Europske komisije u Briselu. Ovo mu je treći nastup na Festivalu znanosti u Rijeci.