Boris Duralija

 

Svoj nastanak sorte jagoda zahvaljuju ljudima koji su započeli hibridizaciju različitih vrsta jagoda početkom 18. stoljeća kada je stvorena vrtna jagoda (Fragaria x ananassa Duch.), koja je danas najzastupljenija u uzgoju. Nekada su jagode bile skupo voće dostupno vrlo kratko, samo tijekom sezone u proljeće. Razvojem je novih sorata omogućeno produžavanje sezone plodonošenja. Također, nove sorte imaju veću produktivnost po proizvodnoj površini čime su cijene plodova jagoda realno snižene.

Možda niste razmišljali da postoje razlike između jagoda koje konzumirate, no one su značajne i najviše ovise o sorti. Vrijeme dozrijevanja, veličina, oblik, boja, okus i aroma ploda pod direktnim su utjecajem genetske osnove sorte.

Velik broj istraživačkih timova diljem svijeta radi na unaprjeđenju postojećega sortimenta kroz oplemenjivačke programe i stvaranje novih sorata koje će odgovoriti na sve veće zahtjeve proizvođača, ali i potrošača.

 

Dr. sc. Boris Duralija, doc. doktorirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, gdje radi kao docent na Zavodu za voćarstvo. Sudjeluje u izvođenju nastave većega broja modula vezanih uz voćarstvo na preddiplomskim i diplomskim studijima. Objavio je niz stručnih i znanstvenih radova iz problematike jagoda. Sudjelovao je kao voditelj ili istraživač na većem broju istraživanja povezanih s jagodama. Na projektu je EU – COST 863 “Euroberry Research: from Genomics to Sustainable Production, Quality & Health”, koji financira Europska komisija, bio koordinator akcije za RH. Od samoga pokretanja uređuje internetsku stranicu www.jagode.org.