Suvremeni socijalni, ekonomski i tehnološki razvoj nameće sve jače i složenije zahtjeve na transportni sustav. Osim toga, stalni pritisak na smanjenje svih troškova, a posebno transportnih, postavlja dodatne zahtjeve na njegovu učinkovitost. U tom smislu, nove tehnologije i inovacije mogu dati važan doprinos novom projektiranju inteligentne mobilnosti koja može zadovoljiti buduće potrebe. Učinkovitost, atraktivnost i sigurnost transportnog sustava ovim se pristupom značajno poboljšava, a negativni se učinci na okoliš (prirodni, socijalni i dr.) svode na minimum. Osim toga, visoki se troškovi za održavanje prometne infrastrukture mogu značajno smanjiti ovim novim pristupom. Suvremenim razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, novih senzora i algoritama obrade podataka te upravljanja dobivaju se rješenja koja već danas nude zadovoljavajuće odgovore. U tom smislu, od posebnog su značaja mnogi istraživačko-razvojni projekti u Europskoj uniji. Jedan od njih je i program CIVITAS kao odgovor na rastuće probleme koje promet uzrokuje u europskim gradskim centrima. Zagušenje prometom, buka, ispušni plinovi i otežan pristup središtu sve ozbiljnije ugrožavaju ljudsko zdravlje i okoliš te umanjuju kvalitetu života u gradovima. Inicijativa CIVITAS pridonosi postizanju održivog, čistijeg i energetski učinkovitijeg prometa u gradovima diljem Europe te unaprjeđuje kvalitetu života građana kombiniranom primjenom najsuvremenije tehnologije i osiguranjem punog sudjelovanja građana. U okviru će se ove radionice pokazati neki od rezultata projekta CIVITAS ELAN u Gradu Zagrebu.

Sadko Mandžuka: Što je to „inteligentna mobilnost“?

Inteligentna mobilnost je nov buzzword koji označava korištenje novih pristupa, modela i tehnologija u rješavanju nagomilanih problema u području prometa i transporta. Malo je iskoraka u posljednjih pedesetak godina u području prometa i transporta imalo takvo značenje, kao što je pojava novog pristupa u rješavanju nagomilanih problema u području opće mobilnosti, poznatog pod imenom inteligentni transportni sustavi (ITS). Može se reći da ITS ima značenje novoga kritičnog pojma koji mijenja pristup i trend razvoja prometne znanosti i tehnologije transporta ljudi i roba tako da se na nov način uspješno rješavaju rastući problemi zagušenja prometa, onečišćenja okoliša, učinkovitosti prijevoza, sigurnosti i zaštite ljudi i roba u prometu itd. Inteligentni se transportni sustavi mogu definirati kao holistička, upravljačka i informacijsko-komunikacijska nadgradnja klasičnog sustava prometa i transporta. U okviru se predavanja ITS prikazuje kroz korisnički orijentiran pristup, kao skup usluga i infrastrukturne opreme koja omogućava operatoru da osigura korisniku usmjerene usluge. Na jednostavan se način prikazuju neke od suvremenih tehnologija, koje transportni sustav već danas, čini značajno prihvatljivijim, kako za korisnike tako i za okoliš u cjelini.

 

Dr. sc. Sadko Mandžuka završio je Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer automatika. Na istom je fakultetu magistrirao i doktorirao u području teorije upravljanja plovnim objektima. Po završetku studija zapošljava se u Brodarskom institutu u Zagrebu. Od samog početka radi na zadacima istraživanja i razvoja raznih sustava upravljanja plovnim objektima. Radio je kao istraživač, samostalni istraživač, voditelj odjela Razvoj sustava upravljanja te direktor Sektora za upravljanje sustavima i procesima. Danas je stalno zaposlen na Fakultetu prometnih znanosti, na Zavodu za inteligentne transportne sustave. Predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju te doktorskom studiju. Sudjelovao je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih i razvojnih projekata. Član je Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, Znanstvenog vijeća za promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, IFAC-odbora za transportne sustave i vozila (Coordinating Committee on Transportation and Vehicle Systems – Technical Commitee on Marine Systems). Član utemeljitelj je međunarodne asocijacije ITS World Forum te član više inozemnih i domaćih stručnih udruga iz područja inteligentnih sustava, prometa i transporta. Vršitelj je dužnosti predsjednika nacionalne asocijacije ITS – Hrvatska. Dobitnik je godišnje državne nagrade (1997.) Ministarstva znanosti i tehnologije i Ministarstva obrane za osobit doprinos na području tehničkih znanosti. Urednik je Engineering Applications Section u međunarodnom znanstvenom časopisu An International Journal of Optimization and Control: Theories & Applications (IJOCTA). Član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa International Journal of Intelligent Transportation Systems Research (Springer) te domaćeg časopisa Ceste i mostovi. Savjetnik je u području upravljanja inovativnim razvojem i razvojem poslovnih procesa kod izlaska inovativnih proizvoda na tržište.

--------------------------------------------

 

Edouard Ivanjko: Predviđanje prometnih parametara

 

Transport i promet općenito u današnjem društvu i gospodarstvu zauzima značajno mjesto te je svakodnevni život postao nezamisliv bez učinkovitog i brzog transporta ljudi i roba. Omogućuje nam svakodnevnu kupovinu egzotičnih potrepština u prodavaonicama, brzu dostavu nove elektroničke igračke kupljene od prodavača s druge strane zemaljske kugle, odlazak na putovanja u daleke tople ili hladne krajeve, a naravno i svakodnevni odlazak na posao, školu, fakultet, posjete i izlaske. Pri tome su bitni udobnost transporta, brzina, točnost dostave te minimalna potrošnja energije i što manje zagađenje okoliša naročito kod cestovnog transporta koji većina ljudi svakodnevno koristi. Za ispunjavanje se navedenih značajki koriste inteligentni transportni sustavi sastavljeni od osjetila za mjerenje stanja prometa, sustava za odlučivanje te članova za djelovanje na promet kao što su semafori, inteligentni znakovi i dr. Korištena osjetila mjerne podatke spremaju omogućujući kasniju procjenu stanja prometa u određenom trenutku dajući bolji odgovor na naša svakodnevna pitanja: “Hoću li ranije krenuti da izbjegnem gužvu?“, „Je li mi je dosta 30 minuta da dođem do tebe?“, „Je li bolje da idem kroz grad ili preko obilaznice?“, „Nešto se naprijed dogodilo. Da čekam ili da krenem drugim pravcem?“, „Čime da putujem: avionom ili vlakom?“ itd. Ljudi, odnosno sudionici u prometu, na ta pitanja daju odgovor temeljen na iskustvu dobivenom pamćenjem situacija u prometu. Iskustvo čovjeka tako više ili manje uspješno pokušava predvidjeti što je najbolje napraviti u nekom trenutku. Ovo će predavanje prikazati kako računala mogu stvarati vlastite iskustvene odgovore za predviđanje prometne situacije da bi nama svima olakšali svakodnevno sudjelovanje u prometu.

 

Dr. sc. Edouard Ivanjko rođen je 31. prosinca 1977. godine u Dudelangeu, Veliko vojvodstvo Luxembourg. Osnovnu školu pohađa u Dudelangeu te Krapinskim Toplicama. Srednju školu završava 1996. godine u Krapini stekavši zanimanje elektrotehničara. Studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu započeo je 1996. godine. Dobitnik je triju plaketa Josip Lončar te brončane plakete Josip Lončar. Primao je stipendiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te jednogodišnju stipendiju tvrtke Pliva d.d. Diplomirao je 2001. godine s temom Simulator mobilnih robota. Od 2001. do 2011. godine radi u Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2006. sudjelovao je u projektu izrade hrvatskog paviljona za 10. Međunarodnu izložbu arhitekture, Venecijanski bijenale. Disertaciju pod naslovom Autonomna navigacija mobilnih robota zasnovana na ultrazvučnim senzorima udaljenosti obranio je 2009. godine. Od 2011. godine radi u Zavodu za inteligentne transportne sustave Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Područja su njegova znanstvenog interesa: navigacija autonomnih vozila, simulacija rada inteligentnih sustava, estimacija i predikcija parametara prometnog toka te upravljanje sustavima preko računala. Član je KoREMA, IEEE te Hrvatskog društva za robotiku. Objavio je ukupno 23 rada u domaćim i međunarodnim časopisima i konferencijama. U slobodno se vrijeme bavi biciklizmom, osobnim usavršavanjem i trenira Cro Ryu Ju-Jitsu.

-------------------------------

Ivana Ćavar: Virtualni prometni sustav

Promet predstavlja kompleksan sustav s nizom međusobno ovisnih, a najčešće i stohastičnih elemenata. Navedeno predstavlja dodatan izazov pri planiranju, unaprjeđenju i upravljanju prometnim sustavom. Svaka intervencija u prometnu infrastrukturu ili regulaciju svoj učinak prenosi putem prometne mreže na međusobno povezane i prostorno udaljene prometne entitete. Stoga takve odluke treba temeljiti na pomno modeliranom i analitički definiranom opisu promatranog sustava. U navedenu postupku od velike su pomoći računalni modeli i prezentacije prometnog sustava, koje nazivamo virtualnim prometnim sustavima. Virtualna prezentacija sustava omogućuje vizualizaciju promatranog područja u 3D–okruženju, gdje je ponašanje svakog entiteta pomno analitički modelirano, a eksperimentiranje nad sustavom provođenjem prometnih simulacija omogućuje brže i lakše analiziranje učinaka svake od predloženih intervencija u sami sustav.

 

Dr. sc. Ivana Ćavar rođena je u Dubrovniku, gdje je završila Opću gimnaziju. Svoje je školovanje nastavila u Zagrebu. Na Fakultetu prometnih znanosti 2003. stječe titulu diplomiranoga inženjera prometa (cum laude), te upisuje poslijediplomski znanstveni magistarski studij, a potom i doktorski studij gdje 2010. stječe titulu doktora znanosti obranom teme pod nazivom Predviđanje vremena putovanja u gradskom prometnom sustavu združivanjem prostorno-vremenskih i meteoroloških podataka. Uz studij se dodatno usavršavala u zemlji i inozemstvu. Autorica je dvaju poglavlja u knjigama, izlagala je na tri pozvana predavanja, napisala je sedam članaka u znanstvenim časopisima i preko 20 radova objavljenih na međunarodnim konferencijama. Članica je znanstvenog i organizacijskog odbora međunarodnog savjetovanja POWA, udruženja ITE Institute of Transportation Engineers, ITS Croatia, Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta, International Institute of Forecasters. Do sad je sudjelovala na sedam međunarodnih i nacionalnih znanstvenih i istraživačkih projekata. Od 2004. g. je zaposlena na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu gdje i trenutno radi u zvanju znanstvenog suradnika.

-----------------------------

Pero Škorput: Upravljanje incidentnim situacijama u prometu

Incidentnim situacijama u prometu nazivamo općenito sve događaje koji ometaju normalno odvijanje prometa. Takvi događaji mogu biti uzrokovani prometnim nezgodama, prirodnim katastrofama, terorističkim djelovanjem, prosvjedima i sl. U takvim je okolnostima važno u što kraćem vremenu odrediti točnu poziciju nastanka incidenta i uputiti odgovarajuće terenske ekipe na mjesto događaja. Pored toga, potrebno je održati evakuacijske smjerove prohodnima te preusmjeriti prometne tokove na alternativne pravce i spriječiti približavanje mjestu incidenta. Za učinkovito je upravljanje incidentima nužna primjena najnovijih komunikacijskih i informacijskih tehnologija te znanstvenih dostignuća iz polja tehnologije prometa i transporta. Primjena najnovijih tehnologija kao što je satelitsko pozicioniranje i navigacija, mobilni internet, videokonferencije, tehnologije “Street View” i digitalne karte omogućuje “futurističko” upravljanje hitnom pomoći, policijom, vatrogascima i spasilačkim timovima na terenu, u stilu Zvjezdanih staza.

 

Mr. sc. Pero Škorput rođen je 18. listopada 1976. u Mostaru, Bosna i Hercegovina. Osnovnu je školu završio u Vrgorcu, srednju elektrotehničku školu u Zadru, smjer elektrotehničar te Fakultet prometnih znanosti, smjer poštanski i telekomunikacijski, gdje diplomira 2002. godine i stječe stručni naziv diplomirani inženjer prometa. Poslijediplomski znanstveni magistarski studij završava 2009. godine na Fakultetu prometnih znanosti. Paralelno uz znanstveni magistarski studij 2007. godine upisuje doktorski studij, koji je u tijeku. Pet je godina radio u ICT–sektoru, a kao djelatnik tvrtke Ericsson Nikola Tesla radi za najveće europske i svjetske telekomunikacijske operatore kao što je Telekom Italia, Rostelekom-Rusia, Sibir Telekom – Rusija, Meditel – Maroko te brojne druge. Godine 2007. izabran je u suradničko zvanje asistenta te se zapošljava na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu pri Zavodu za inteligentne transportne sustave. Autor je i suautor niza znanstvenih i stručnih radova vezanih za područje inteligentnih transportnih sustava. Sudjelovao je na više istraživačko-razvojnih projekata. Kao student je 2001. godine nagrađen Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu.

------------------------------------------------------

Ivan Grgurević, mag. ing. traff.: Sustav zajedničkih vožnji osobnim vozilima u gradovima

 

Većina se gradova u Europi i svijetu sve više suočava s nerazmjerom prijevozne potražnje i kapaciteta prometne mreže. Gradovi bilježe nagli rast stupnja motorizacije, a načinska se raspodjela putovanja sve više mijenja u korist putovanja osobnim vozilom, te se stoga središta gradova sve više suočava sa zagušenjima prometne mreže, što producira niz negativnih efekata kao što su: produljeno vrijeme putovanja, povećanje zagađenja i buke od vozila, povećan broj prometnih nezgoda, povećane troškove građana, nepropisna parkiranja i dr. Prometni je sustav kao složen dinamički sustav po svom sastavu heterogen i sastoji se od mnoštva elemenata, međusobnih relacija, operatera, sudionika, opreme, organizacijskih struktura i ciljeva. Za ispravno je funkcioniranje prometnog sustava bitno primijeniti suvremene načine putovanja, čime bi se pozitivno utjecalo na mobilnost građana. Mobilnost predstavlja sposobnost putovanja, ali bi njegovo značenje moglo biti mnogo šire, jer mobilnost ne obuhvaća samo aktivnost putovanja već i mogućnost da putnik odluči kada i gdje putovati, s punom sviješću i uz korištenje informacija kao podrške za optimizaciju svojeg putovanja. Jedno su od takvih suvremenih rješenja i sustavi zajedničkih vožnji osobnim vozilima, u svijetu poznati kao sustavi carpooling, carsharing, ridesharing i sl. Za uvođenje je sustava zajedničkih vožnji osobnim vozilima potrebno definirati osnovne parametre koji utječu na predloženi sustav. Također je potrebno osmisliti jedinstven način uparivanja putovanja građana i rezervacije s ciljem automatiziranosti procesa uparivanja u stvarnom vremenu ili mogućnošću rezervacije unaprijed putem suvremenih informacijsko komunikacijskih sustava, dodijeliti prioritete na prometnicama (posebne prometne trake, prednost pri parkiranju i dr.) te odrediti polazišne lokacije prema zahtjevima potencijalnih korisnika (dnevnim migracijama).  

 

Ivan Grgurević rođen je 7. travnja 1981. godine u Zagrebu. Osnovnu i srednju elektrotehničku školu završio je u Zagrebu 1999. godine izvrsnim uspjehom, a iste godine upisuje Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, smjer pošta i telekomunikacije. Diplomirao je 2004. godine obranivši diplomski rad izvrsnim uspjehom, te stekao naslov diplomirani inženjer prometa. Tijekom studija je primio više priznanja te Rektorovu nagradu za studentski rad 2003. godine. Poslijediplomski znanstveni magistarski studij Tehničko-tehnološki sustavi u prometu i transportu Fakulteta prometnih znanosti upisuje 2004. godine Od 2005. godine zaposlen je kao asistent na Fakultetu, gdje sudjeluje u izvođenju dodiplomske, preddiplomske i diplomske nastave. Član je Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti, Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta (ovlašteni inženjer poštansko-informacijsko-komunikacijskog prometa). Od 2006. godine suradnik je na znanstvenom projektu Definiranje intermodalnih transportnih koridora višekriterijskim odlučivanjem. Iste godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Tehnologija prometa i transport. U postupku je stjecanja doktorata znanosti, a tema doktorskog rada je Određivanje polazišnih lokacija putovanja zajedničkih vožnji osobnim vozilima u gradovima. Godine 2010. upisuje, a 2011. diplomira izvrsnim uspjehom na dodiplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti, smjer cestovni promet. Od 2008. godine aktivni je suradnik, istraživač i voditelj strukturne mjere Upravljanje mobilnošću za veće tvrtke, te evaluator na međunarodnom FP7 projektu CIVITAS ELAN. Objavio je preko 30 radova u domaćim i međunarodnim časopisima te zbornicima s konferencija.