Antibiotici su jedni od najpropisivanijih lijekova današnjice. Njihovo otkriće i početak sustavne primjene u liječenju bakterijskih infekcija uvelike je pridonijelo poboljšanju kvalitete života ljudi te značajno produljilo životni vijek. Iako su prirodni pripravci koji su čudotvorno liječili različite bolesti (a za koje se danas zna da sadrže različite antimikrobne spojeve) bili poznati kroz povijest čovječanstva, tek je otkriće penicilina omogućilo ciljano korištenje antibiotika za liječenje bakterijskih infekcija. Penicilin, prvi komercijalni antibiotik, počeo se koristiti u terapiji početkom četrdesetih godina prošlog stoljeća. Uspjeh penicilina potaknuo je nagli razvoj farmaceutske industrije, koja je sustavno radila na otkriću novih antimikrobnih spojeva. Zlatno doba antibiotika traje sve do sedamdesetih godina 20. stoljeća, a karakterizira ga otkriće mnogih uspješnih antimikrobnih terapeutika mahom izoliranih iz mikroorganizama prirodnih proizvođača antibiotika. Nakon zlatnog doba antibiotika slijedi zastoj u pronalasku novih uspješnih antimikrobnih lijekova. Fond postojećih antibiotika smanjuje se i zbog pojave bakterijske rezistencije na antibiotike koja se u kraćem ili duljem vremenu pojavila za sve razrede antibiotika korištenih u kliničkoj praksi. Budući da je vrlo izgledno da će se za svaki novi antibiotik prije ili kasnije pojaviti mehanizam bakterijske rezistencije, antibiotike je potrebno prepisivati s oprezom kako se ne bismo vratili u vrijeme neizlječivih bakterijskih infekcija.

 

Dr. sc. Sonja Obranić rođena je 25. rujna 1983. godine u Varaždinu, gdje je 1997. završila osnovnu i osnovnu glazbenu školu, a 2001. prirodoslovno-matematičku gimnaziju i srednju glazbenu školu. 2001 godine upisala je studij Molekularne biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 2006. godine, u 10 % najboljih studenata te godine. Iste je godine postala znanstvena novakinja - asistentica na Zavodu za biokemiju i molekularnu biologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnica je stipendije FP6 Marie Curie Initial Training Network Fellowship, u sklopu koje je, ukupno osam mjeseci tijekom 2007. i 2008.godine, boravila na Nucleic Acid Center, University of Southern Denmark, Odense, Danska. 2007. godine na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisala je doktorski studij "Farmaceutsko-biokemijske znanosti", modul Medicinsko-biokemijske znanosti. Doktorat je obranila u siječnju 2011. godine. Tijekom 2011. godine postdoktorski se usavršavala na International Institute of Molecular and Cell Biology in Warsaw, Varšava, Poljska u sklopu stipendije FEBS Short-Term Fellowship u trajanju od tri mjeseca. Koautor je pet znanstvenih radova objavljenih u časopisima iznadprosječnog faktora odjeka (zastupljenim u bazama Current Contents ili Science Citation Index-Expanded), a koji su citirani ukupno 21 put. Predstavila je 18 kongresnih priopćenja te je koautor jednog nastavnog teksta. Održala je dva pozvana predavanja na znanstvenim skupovima i jedno javno predavanje. Govori, čita i piše engleski i njemački jezik.