Finale Laboratorija slave 2008. - Marko Kosicek - VIDEO

Kako nam vitamin C može pomoći da usporimo proces starenja? Koja je zapravo razlika između ženskog i muškog mozga? Što su probiotici i zašto ih zovemo 'dobrim bakterijama'? Želite li saznati odgovore na ova i još mnoga druga zanimljiva znanstvena pitanja, pridružite nam se u petak 24. travnja u Zagrebačkom kazalištu lutaka u 19h, gdje će vam na njih na zanimljiv, jasan i kratak način odgovoriti mladi hrvatski znanstvenici.

Uz voditelja Krešu Mišaka, zabave na finalu Laboratoriju slave neće nedostajati, a naučiti ćete i nešto novo. Podržite naše mlade znanstvenike i rezervirajte već sada besplatne ulaznice na Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript jer možda će netko od ovogodišnjih finalista ponoviti uspjeh Marka Košičeka, pobjednika prošlogodišnjeg hrvatskog Laboratorija slave te pobjednika međunarodnog natjecanja održanog u Britaniji i postati novo lice znanosti!

Profesor genetike i pročelnik Odsjeka za genetiku, evoluciju i okoliš na University College London

„Bez raznolikosti ne bi bilo ni genetike ni evolucije pa čemu onda sve to? Možda će vas iznenaditi da zapravo ne znamo; ja sam proveo puno godina proučavajući ekološku genetiku puževa, voćnih mušica i ljudi i pokušavao to shvatiti. Određeni se puževi jako razlikuju kad usporedimo njihove kućice, sakupio sam na stotine tisuća uzoraka iz čitave Europe, a neke u Hrvatskoj, u Lici, pokušavajući saznati zašto. Također sam proučavao voćne mušice u različitim okolišima, u prirodi i u laboratoriju. Trenutno se bavim proučavanjem interakcije termalne ekologije i genetike puževa i Drosophiliae (voćnih mušica).“

Rimski pjesnik Ovidije, rođen davno prije mnogih znanstvenih otkrića koja slavimo, ovom je čuvenom rečenicom nadišao mnoga stoljeća i u jednoj misli, mudrošću pjesnika i filozofa, najavio Festival znanosti 2009.
Festival znanosti sedmu je godinu u Hrvatskoj a ove je godine posvećen temama koje su obilježili dva znanstvena gorostasa naše civilizacije, velikani čija su razmišljanja promijenila svijet i svjetonazore, mislioci koji su otkrivali tajne porijekla čovjeka i nebeskoga svoda.

U čast 200. godišnjice rođenja Charlesa Darwina (1809. – 1882.) tema je ovogodišnjega Festivala znanosti – evolucija. Što je život, kako je nastao, koliko zaista znamo o porijeklu vrsta, porijeklu čovjeka, što je teorija evolucije i koja pitanja pred nas postavlja, kreacionizam nasuprot evolucionizmu i mnoge druge intrigantne teme naći će se na programima Festivala u hrvatskim gradovima te u brojnim interaktivnim sadržajima u sklopu kojih će posjetitelji moći i sami o njima raspravljati sa znanstvenicima, gostima Festivala.

Ova je 2009. godina i Međunarodna godina astronomije, godina u kojoj slavimo velika otkrića oca fizike – Galilea Galileija (1564. – 1642.), čovjeka koji je prije četiri stoljeća, davne 1609. godine prvi uperio teleskop u noćno nebo i otkrio da "izgleda (da) svemir nije samo zagonetniji od onoga što pretpostavljamo, već je zagonetniji i od onoga što uopće možemo pretpostaviti" (J.B.S. Haldane).

Upravo će zbog toga i ovogodišnji Festival znanosti prigodno obilježiti godinu posvećenu astronomiji – sretnoj znanosti koja, kako reče Francois Arago, nema potrebe za ukrašavanjem. Doista, astronomija sama je ta koja tradicionalno ukrašava programe svih festivala znanosti.

Dragi posjetitelji, sigurni smo da ćete i ove godine na Festivalu naći odgovore na mnoga pitanja i, što je još evolucijski važnije, otkriti mnoga pitanja za buduće odgovore.

Dobrodošli !

Organizacijski odbor Festivala znanosti 2009.