Nobelovac George F. Smoot i njegov znanstveni tim posljednjih dvadeset godina istražuju slabašno, ali uvijek prisutno mikrovalno zračenje preostalo iz rane faze razvoja svemira, danas poznato kao pozadinsko ili reliktno zračenje. Ono predstavlja ostatak zračenja iz doba kada je starost svemira bila "tek" 300 000 godina, a koliko je tada "mlad" bio svemir, možemo razumjeti ako imamo u vidu da se Veliki prasak dogodio prije 15 milijardi godina.
U razmjerima ljudskoga života radi se, dakle, o promatranju tek začetoga svemira pa je uzbuđenje otkrića i sam prof. Smoot opisao tom usporedbom "/.../ kao da promatramo embrio star nekoliko sati".
Otkriće je anizotropije pozadinskoga zračenja, tj. nejednolike jakosti zračenja u različitim smjerovima, bitno izmijenilo dotadašnje koncepte o razvoju svemira i upozorilo na činjenicu da je materija u ranome svemiru bila nejednoliko raspoređena.
Smoot i njegov znanstveni tim time su iznenadili znanstvenu javnost i omogućili teoretičarima iznimno važna mjerenja kao uporišta za modeliranje mehanizama razvoja svemira. Stoga ne čudi da je ovo otkriće Stephen Hawking nazvao "otkrićem stoljeća, ako ne i svih vremena".
"Otkrili smo najstarije i najveće strukture ikad opažene u ranom svemiru", opisao je 1992. godine Smoot svoje otkriće. "One su sjeme današnjih galaktika i galaktičkih jata; to su ogromni nabori, mreškanja u "tvornici prostor-vremena", preostali iz rane faze stvaranja".
Prof. Smoot je aktivan popularizator znanosti te će na predavanju na otvorenju Festivala znanosti u Rijeci predstaviti svoj znanstveni rad i otkrića.