![]() |
![]() |
Dragutin
Skoko, Josip Mokrović:
Andrija Mohorovičić, istaknuti hrvatski i svjetski znanstvenik s područja meteorologije i seizmologije s kraja prošloga i početka ovog stoljeća, sav je svoj rad - uz više nego oskudna sredstva - obavljao na našem tlu. Radeći u doba kad su se u nas postavljali temelji tih dviju znanosti, on je dao osnovni ton njihovu razvoju. rezultati nje4gova znanstvenog rada bili su toliko revolucionarni da se i danas primjenjuju, a misli i ideje u pravom smislu vizionarske. Iz sadržaja: Seizmologija do 20. i nakon 20 stoljeća, Istraživanje unutrašnjosti Zemlje pomoću valova potresa, Seizmička aktivnost područja Hrvatske. Iz života i rada A. Mohorovičića; nautička škola u Bakru, Rad na zagrebačkom Meteorološkom opservatoriju, Znanstvena istraživnja u seizmologiji, određivanje epicentra potresa, otkriće Mohorovičićeva diskontinuiteta, Projekt MOHOLE, Seizmologija i meteorologija u Hrvatskoj nakon Mohorovičića. Izdanje na hrvatskome i engleskom jeziku; na engleski preveo Janko Paravić. Žarko
Dadić: Herman Dalmatin
(Hermannus Dalmata) znanstvenik, filozof i prevoditelj iz 12. st., porijeklom
iz Istre, čiji su i prijevodi grčkih i arapskih matematičkih i astronomskih
djela postizali iznimnu popularnost u zapadnoj Europi i usmjeravali njezin
razvoj. U monografiji je Hermanov život i rad osvijetljen u znanstvenom
okruženju vremena u kojemu je živio, tj. europskih znanstvenih središta
ranoga srednjeg vijeka i tada važeće Platonove i Aristotelove prirodne
filozofije, a i matematičke i astronomske znanosti u Hrvatskoj od 9. do
12. stoljeća. Prikazane su Hermanove preradbe astroloških djela, rad u
astronomiji, analizirano njegovo izvorno djelo O esencijama, te Hermanov
doprinos u upoznavanju zapadne Europe s antičkim djelima u prijevodima
s arapskog i latinskog jezika. Na kraju knjige sustavan je prikaz svih
poznatih Hermanovih rukopisa. Nikola
Tesla: Objavljivanjem
sabranih autobiografskih tekstova Nikole Tesle / objavljenih 1919. u nekoliko
nastavaka u časopisu "Electrical Experimenter" pod naslovom MOJI PRONALASCI
/ obilježena je. U monografiji
o djelu i životnom putu velikog znanstvenika sučeljena su Boškovićeva
prirodoznanstvena stajališta sa znanošću njegova doba, analizirani odrazi
njegove teorije prirodne filozofije u razvoju znanosti od 18. stoljeća
do danas. Boškovićev stručni rad predočen je doprinosima teorijskoj i
praktičnoj astronomiji, višoj geodeziji, optici, graditeljskoj tehnici
i matematici. Josip
Radovčić: Krapinskog
pračovjeka otkrio je 1899. g. Dragutin Gorjanović-Kramberger. Tim je
otkrićem, a osobito proučavanjem i interpretacijom nalaza uzdignuo ugled
naše znanosti, muzejskih institucija i sveučilišta na europsku razinu.
Njegov cjelovit i originalan pristup, sustavnost i intuicija kojom je
krenuo u istraživanje kauzalnosti, postojanja nekoć drukčijih ljudskih
bića, ostali su i danas mjerom paleoantropološke znanosti. Dadić
Žarko: Franjo
Petriš filozof i znanstvenik, uz Hermana Dalmatina i Ruđera Boškovića,
treća je osobnost hrvatske znanosti i filozofije nezaobilaznoga traga
u hrvatskoj i svjetskoj znanosti. Pripadajući vremenu formiranja nove
znanosti, na prijelazu 16. u 17. stoljeće i sam joj pridonosi kritičkim
stavom prema prevladavajućem naslijeđu Aristotelove i Platonove filozofije,
poimanju prostora, retorici, povijesti, estetici, etici, književnosti
i tehnici. U knjizi je autor izložio i protumačio rezultate svojih istraživanja
znanstvenih, prirodnofilozofijskih i filozofijskih pogleda Franje Petriša
i osobito njegova glavnoga djela Nova sveopća filozofija.
|